Kad se 2002. godine usvajao Zakon o brdsko planinskom području, Grad Pregrada tada nije uvršten na popis jedinica lokalne samouprave s brdsko - planinskim statusom. Kako je trenutno u pripremi novi zakon, Pregrada je poslala prijedlog Vladi RH te Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU da prilikom definiranja kriterija obuhvata brdsko planinskog područja vodi računa o geomorfološkim obilježjima i demografskim kretanjima grada Pregrade.

Brdovit teren i otežani uvjeti

Zbog konfiguracije terena, aktivnih klizišta i negativnog prirodnog prirasta, smatramo da ovog puta svakako trebamo biti svrstani u takvo područje jer odgovaramo kriterijima i ciljevima koji se zakonom žele postići, a olakšice obuhvaćene novim zakonom omogućile bi razvoj kojim bi pokušali smanjiti raseljavanje stanovnika s naših bregova – smatra gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj. Predlaže se tako da se Grad Pregrada uvrsti u brdsko planinsko područje jer postoje svi uvjeti, a osobito jer je većina svih obradivih površina na, iznad ili blizu 300 m nadmorske visine, osim toga teren je brdoviti i bitno su otežani uvjeti obrade tla na 70% teritorija, što iziskuje veće troškove, potrebu za mehanizacijom sa dva pogona te posebnim drugim strojevima, a sve na malim površinama, navodi se u prijedlogu.

Brojna klizišta

Nagibi su strmi, primjena mehanizacije je otežana radi nagnutosti terena, koji na većem dijelu Grada prelaze 24-25 stupnjeva. Prisutan
je negativni prirodni prirast i raseljavanje ruralnih područja. Problematično je zahtjevno održavanje i izgradnja ukupne dužina nerazvrstanih cesta na području grada Pregrada koja iznosi 256,69 km od čega je samo 99,5 km asfaltirano. Zbog geografskih karakteristika na području grada Pregrade aktivno je 35 klizišta koja ugrožavaju stambene, gospodarske i komunalne objekte. Procijenjena vrijednost sanacije iznosi 11 milijuna kuna. 2014. te 2018. proglašena je i elementarna nepogoda zbog velikog broja aktiviranih klizišta, pojasnili su Pregračani u svom dopisu Vladi i resornom ministarstvu.