Ustavni sud još uvijek nije donio odluku o ustavnosti Uredbe Vlade RH prema kojoj bi se, između ostalog, svi lokalni vodovodi na području Krapinsko – zagorske županije trebali pripojiti Zagorskom vodovodu.

Podsjetimo, taj podzakonski akt na snagu je stupio s prvim danom 2022. godine, a podrazumijevao je da, osim lokalnih vodovoda, veliki distributeri preuzmu i mnoge manje vodoopskrbne tvrtke i to tako da se do srpnja ove godine broj distributera pitke vode na području čitave Republike Hrvatske sa 190 smanji na 41.

Spomenutu Uredbu Vlada je donijela na sjednici koja je održana 30. prosinca prošle godine i to na temelju članka 7., stavka 6. i čl. 88., st. 1. Zakona o vodnim uslugama (NN 66/2019.). Njome se na području cijele Hrvatske uspostavljaju tzv. uslužna područja, određuju njihove granice i društvo preuzimatelj, odnosno, tvrtka koja bi trebala preuzeti i kojoj bi se trebale pripojiti sve vodoopsbtarbne tvrtke koje su do sada poslovale na tom području.

I dok je u nekim županijama predviđeno da ostane više distributera (čak šest u Splitsko – dalmatinskoj), Krapinsko – zagorska županija jedna je od samo tri hrvatske županije (uz Varaždinsku i Međimursku) za koje je predviđeno da u njima ostane samo jedan distributer. U Zagorju je, dakako, to Zagorski vodovod d.o.o., trgovačko društvo koje osim vodoopskrbe u svom djelokrugu posla ima i odvodnju. Kako je riječ o javnom poduzeću, koje je u vlasništvu (u različitim suvlasničkim udjelima) 26 od sveukupno 32 zagorskih gradova i općina, činjenica da bi to poduzeće trebalo preuzeti sve druge vodoopskrbne tvrtke u Zagorju, kao i lokalne vodovode, ne bi trebala biti sporna, ali stvari ipak baš i nisu tako jednostavne, zbog čega ćemo ovoj složenoj temi u narednih desetak dana posvetiti čitav jedan serijal tekstova u kojima ćemo detaljno analizirati svu problematiku oko, prije svega, zagorskih lokalnih vodovoda, ali i razlozima zbog kojih država teži okrupnjavanju distributera te njihovom preuzimanju malih lokalnih vodovoda.

Što se tiče same vladine Uredbe koju smo spomenuli, ona je izazvala negodovanje kod određenih gradonačelnika i načelnika diljem Hrvatske, a riječ je, dakako, o onima koji u vlasništvu svoje jedinice lokalne samouprave imaju ili tvrtku koja se bavi vodoopskrbom ili pak samostalno upravljaju nekom vrstom lokalnog vodovodnog sustava. Među njima su i trojica zagorskih gradonačelnika, a da je riječ o nezadovoljstvu koje nije politički motivirano, svjedoči i činjenica da je riječ o gradonačelnicima Krapine, Zoranu Greguroviću (HDZ), Pregrade, Marku Vešligaju (SDP) i Donje Stubice, Nikoli Gospočiću (Nezavisni). Upravo su se njih trojica, zajedno s kolegama iz gradova Cres, Mali Lošinj, Hvar, Stari Grad, Križevci, Ogulin, Slatina, Sveta Nedelja, Valpovo i Samobor te općina Sućuraj i Jelsa, pridružili inicijativi gradonačelnika Jastrebarskog, Zvonka Novosela te potpisali zahtjev za ocjenu ustavnosti vladine Uredbe.

Pri tome su naglasili da je voda interes građana, a ne politike te predložili Ustavnom sudu da se usporavane odredbe zakona ukinu ili ponište. Također, isticali su da velik odaziv gradonačelnika i načelnika općina neovisno o političkim opcijama kojima pripadaju potvrđuje kako je pitanje vodoopskrbe za građane iznimno važno. Iako su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uporno ponavljali da je Uredba donesena zbog racionalizacije poslovanja, ujednačavanja postojećih cijena i što uspješnijeg povlačenja sredstva iz EU-fondova, gradonačelnici i načelnici izrazili su bojazan da će velike tvrtke vlastite gubitke nastojati pokriti kroz nametanje većih troškova manjim gradovima i općinama, da će njihovi stanovnici naposljetku konzumirati skuplju i nekvalitetniju vodu, kao i da je proces okrupnjivanja uvod u privatizaciju vodoopskrbnih usluga.

Stoga je Ustavni sud krajem ožujka ove godine privremeno obustavio provedbu te vladine Uredbe, dok sve dobro ne prouči i ne donese konačnu odluku je li ta Uredba u skladu s Ustavom RH. "Polazeći od razloga koji su izneseni u odnosu na štetne posljedice koje može prouzročiti primjena Uredbe, a imajući u vidu i rok u kojem se treba izvršiti prijenos komunalnih vodnih građevina, Ustavni sud je, vodeći se načelom pravne sigurnosti i objektivnog pravnog poretka, ocijenio potrebnim privremeno obustaviti izvršenje svih općih i pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju te Uredbe do donošenja odluke o njezinoj suglasnosti s Ustavom i zakonom", navedeno je u Rješenju Ustavnog suda, koji do sada još uvijek nije donio svoju odluku, pa je tako Vladina uredba još uvijek van snage.

Kako god, ako i izuzmemo čitavu priču oko vladine Uredbe, kao i čekanja odluke Ustavnog suda, problematika lokalnih vodovoda na području Krapinsko – zagorske županije ozbiljna je, ne samo vodoopskrbna i infrastrukturna, već i javnozdravstvena, pravna, ekonomska, dakle, strateški vrlo važna tema. Stoga ćemo joj u ovom serijalu upravo na taj način i pristupiti. 

Ovaj tekst je objavljen u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.