Prema podacima prikupljenima na terenima širom Hrvatske, obrtnicima nedostaje čak oko 20.000 radnika. Nedostaje tesara, zidara, fasadera, armirača, bravara, instalatera grijanja i klimatizacije, plinoinstalatera, vodoinstalatera… Posljednjih se nekoliko godina građevinski sektor oporavlja i bilježi pozitivne pomake, no sada nas muči jedan drugi problem, poslodavci sve teže pronalaze kvalificiranu radnu snagu. Mnogi od njih otišli su u inozemstvo gdje su za isti posao puno bolje plaćeni. Sve je puno oglasa u Hrvatskoj u kojima se traže radnici u građevinskom sektoru, no radnika nema. Zbog toga i veliki broj sklopljenih građevinskih poslova stoji ili kasni i nije završen u rokovima, a neki građevinari poslove moraju i odbijati. Slično je i u našoj županiji te se s dogovorenim poslovima kasni po nekoliko mjeseci, jer nema dovoljno radnika da sve stignu završiti, a uslijed toga su i znatno porasle cijene radova.

'Najkvalitetnije radnike smo dali Austriji i Njemačkoj'

Ivica Roginić, vlasnik obrta STIV-elektroinstalacije i građenje iz Sv. Križa Začretja te ujedno i predsjednik svetokriškog udruženja obrtnika, u razgovoru nam je rekao kako je nedostatak radnika ozbiljan problem građevini zbog kojeg sve više postaje upitno poslovanje pojedinih firmi i obrta. – U građevini fali svih profila radnika. Mi unatrag dvije godine tražimo zidare, tesare i knaufere i s burze nam se nitko nije javio. Inače smo zapošljavali i NKV radnike uz ideju da budu ljudi naučili raditi neki posao, ali više nema ni tog profila ljudi – istaknuo je Roginić, spominjući i problem radova koji se obavljaju u fušu. Kako ističe, na tri skele koje postave poduzeća, pet je onih koje su postavljene u fušu. – Mi smo došli do situacije kada odbijamo poslove. Do trećeg mjeseca iduće godine nemamo mogućnost prihvaćati ozbiljnije poslove, jer jednostavno nema tko raditi – naglasio je vlasnik obrta uz riječi da je slična situacija i kod ostalih kolega.

- Najkvalitetnije radnike smo dali Austriji i Njemačkoj. Ne rade oni za mnogo veću plaću, ali kad su jednom otišli, ti se više ne vraćaju. Meni je otišao poslovođa koji je kod mene radio 19 godina. Vani su mu obećali plaću 24 tisuće kuna, a svi znamo da se kod nas ta plaća ne može zaraditi. Mi tome ne možemo konkurirati, zbog cijena na tržištu – objašnjava Ivica Roginić uz riječi kako je najviša plaća u njegovom obrtu 8900 kuna i riječ je o neto iznosu. Tu su, priča, i davanja koje tvrtka mora platiti. Da će cijene građevinskih radova rasti, Roginić je siguran. – Barem 20 do 30% budemo morali povećati cijene, jer nema šanse da se pokrivamo – zaključio je Ivica Roginić.

Radovi kasne, a cijene porasle

A da se problemi u građevini manifestiraju i na poslovanje jedinica lokalne samouprave potvrdio nam je načelnik Krapinskih Toplica Ernest Svažić. Kaže, cijene građevinskih usluga porasle su barem 30%, a pronaći tvrtku za obavljanje manjih poslova na području općine postalo je gotovo nemoguće. – Mi, primjerice, imamo mnogo malih komada cesta na kojima treba izvršiti građevinske radove. Takvi poslovi malog obima građevinarima više nisu zanimljivi pa nam se često nitko ni ne javi na natječaj – ističe načelnik Krapinskih Toplica dodajući kako, vrlo često, realizacija radova koji uspiju biti dogovoreni, znatno kasne.

– Imali smo situaciju da smo izabrali izvođača za jedno klizište na području općine i da smo, zbog prebukiranosti rasporeda građevinske tvrtke, čekali početak radova čak pet mjeseci – ispričao je Svažić. Provjerili smo i kakvo je stanje što se tiče potražnje za građevinskim zanimanjima u Zavodu za zapošljavanje Područnog ureda Krapina. Prema statističkim izvješćima, redovno na burzu rada stižu radnici koji su prethodno bili zaposleni u građevinskom sektoru, no isto tako iz mjeseca u mjesec poslodavci potražuju građevinska zanimanja. Tako je primjerice direktno iz radnog odnosa, krajem rujna iz građevinarstva u evidenciju nezaposlenih stiglo 26 osoba, a istodobno su poslodavci prijavili potrebu za 45 novih građevinskih radnika. Slično je bilo i u mjesecu iza. U ovim trenucima u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU Krapina nema građevinskih radnika, no zato je u evidenciji 15 građevinskih tehničara i 5 inženjera građevine. Poslodavci ne daju pozitivne prognoze za budućnost. Rješenje ne vide niti u uvozu radne snage, a hrvatske radnike teško da će išta moću zadržati ovdje. Jednom kada odu za veću plaću, teško da će se vratiti, dok mlade generacije koje tek završavaju zanat,i to oni rijetki koji su upisali strukovnu školu, već maštaju o odlasku u inozemstvo.