U dvorani Poslovno – tehnološkog inkubatora u Krapini danas je održana 11. sjednica Gospodarsko – socijalnog vijeća Krapinsko – zagorske županije.

Na sjednici se analiziralo stanje gospodarstva na području Krapinsko – zagorske županije sa zaključkom da je ono teško, ali da je iznad očekivanja. - S današnjim danom imamo 2842 osobe na Zavodu za zapošljavanje, prosječna nezaposlenost je 6,5 posto i s obzirom na sve probleme koje je imalo naše gospodarstvo, ovo je bolji rezultat od onoga što smo objektivno očekivali. Upoznali smo sa zdravstvenim stanjem i situacijom oko covida te dobili još neke interesantne informacije od naših većih gospodarskih subjekata, što će nam sigurno pomoći oko određivanja nekih dodatnih mjera, prije svega što se tiče prevencije – istaknuo je nakon sjednice župan Željko Kolar.

Župan je na sjednici prezentirao i prijedlog županijskog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu. - Dobio sam podršku GSV - a za takav proračun, planirali smo ga vrlo realno, i na neki način pogodili prioritete koje i članovi GSV – a smatraju da bi trebali biti. Uvjeren sam da će takav prijedlog proračuna biti prihvaćen na Županijskoj skupštini. Osnovno je da nismo odustali ni od jednog kapitalnog projekta, niti od jednog EU projekta i tako će biti i u 2021. godini, iako će samih novih projekata biti osjetno manje, s obzirom da po staroj financijskoj omotnici novih natječaja gotovo više i nema, a nije objektivno za očekivati da u prvih 9 mjeseci sljedeće godine budu otvarani novi natječaji iz nove financijske omotnice – napomenuo je Kolar.

Što se tiče Mehanizma za oporavak i otpornost, Županija je predala u Ministarstvo regionalnog razvoja 30 – ak kapitalnih projekata s gotovim građevinskim dozvolama, vrijednosti preko milijardu i 247 milijuna kuna. - Očekujemo odluku Vlade oko odabira projekata koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost i spremni smo u nekakvih mjesec dana raspisati javnu nabavu za bilo koji od tih projekata koji će biti odobren – zaključio je župan.

Predstojnik HZZ-a Područnog ureda Krapina Goran Vukmanić istaknuo je da zbog utjecaja epidemije koronavirusa u prvih 10 mjeseci ove godine porastao broj nezaposlenih za 300 - tinjak osoba u odnosu na prošlu godinu. Izvijestio je i provođenju potpora za očuvanje radnih mjesta i skraćivanje radnog vremena. - Na području KZŽ bilo je gotovo 4000 zahtjeva za očuvanje radnih mjesta i skraćivanje radnog vremena te je za preko 20.000 zaposlenih na području naše županije ugovoreno gotovo 200 milijuna kuna koje se odnose na očuvanje radnih mjesta i skraćivanje radnog vremena – rekao je Vukmanić.

Damir Gorup, član GSV iz tvrtke Vetropack Straža Hum na Sutli, naglasio je da gospodarstvo ove godine radi u izuzetno složenim uvjetima i da je covid utjecao na sve djelatnosti. - Preko ljeta smo imali jedan mali predah, ali sada opet dolazi ovaj jesensko - zimski period u kojem će nam glavni prioritet biti opstanak i zadržavanje radnih mjesta. Zbog toga smo zahvalni na svim potporama te očekujemo da će mjere koje smo predlagali biti dograđene kako bi bile pravednije te očekujemo bolju i kvalitetniju sljedeću godinu bez covida – zaključio je Gorup.

Predsjednik GSV - a Anđelko Ferek - Jambrek kazao da je ova sjednica održana nakon dužeg vremena, a svi su se složili da se ova godina ne može uspoređivati s ni jednom godinom prije. - Koliko god možemo reći da su na području Krapinsko – zagorske županije pojedini sektori gospodarstva čak možda i bolje radili nego prijašnjih godina, ova kriza pogodila je cijelo gospodarstvo županije. Gospodarstvenici su iz prve ruke govorili o tome što je najbolje pogodilo tržište Europe. Iako smo mi jedna od boljih županija u izvozu, čim se u Europi dogodi poremećaj na tržištu, ovisni smo o tome jer ovisimo o inozemnom tržištu – kazao je Ferek - Jambrek. Doneseni su i zaključci koji se tiču mjera za potporu gospodarstvu. Konkretno, ima sektora u kojem pola radi, a pola ne, primjerice hoteli, a potpora gospodarstva postoji samo ako ih je Stožer zatvorio. - Ima dakle onih koji nešto rade i nisu skroz zatvoreni, tako da ćemo kao GSV poslati prijedlog zaključka da se to ispravi, a drugi je, što je već Županija apelirala, da se apelira na općine i gradove da se uključe u rješavanje gospodarskih situacija i da maksimalno koliko mogu rasterete plaćanje davanja gospodarstvenicima, a riječ o porezu na dohodak, komunalnoj naknadi, komunalnim doprinosima, poreze na terase da se maksimalno snize, koliko je to u njihovoj moći – rekao je Ferek - Jambrek.