Revitalizacija pruge između Đurmanca i hrvatsko-slovenske granice projekt je vrijedan oko 40 milijuna kuna, radovi bi mogli započeti već u studenom, a dovršetak i puštanje pruge u promet planirani su za svibanj ili lipanj iduće godine, zaključak je danas održanog radnog sastanka u Krapini predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Darka Peričića s predstavnicima Krapinsko-zagorske županije predvođenim županom Željkom Kolarom.

Peričić je objasnio da se radi o sanaciji šest kilometara pruge i dva tunela te da je gotovo sve spremno za početak radova.

Revitalizacija pruge financirat će se sredstvima iz državnog proračuna.

HŽ Infrastrukture ove godine u izgradnju i obnovu željeznica ulažu oko dvije milijarde kuna. Zbog krize u građevinskom sektoru uspjeli smo ugovoriti nešto niže cijene i na taj način uštedjeti oko 15 posto čime su osigurana sredstva za realizaciju projekata poput ovog u Krapinsko-zagorskoj županiji, objašnjava Peričić.

Osim kod državne i lokalne vlasti, interes za obnovu pruge postoji i u privatnom sektoru, pa su Peričić i župan Kolar, uz obilazak dionice pruge od Đurmanca prema Humu na Sutli, posjetili i tvrtku Vetropack Straža u Humu na Sutli gdje su s direktorom Tihomirom Premužakom razgovarali o spomenutom projektu.

Razgovarali su i o obnovi pruge na dionici Zaprešić-Zabok, projektu koji će se slijedeće godine kandidirati za sredstva iz fondova Europske unije, a radi se o iznosu od oko 70 milijuna eura.

Peričić objašnjava da projekt podrazumijeva rekonstrukciju i elektrifikaciju pruge.

Za obnovu tog dijela pruge posebno je zainteresirana Krapinsko-zagorska županija, koja je s gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom u dogovorima oko projekta integrirani prijevoz, čiju okosnicu predstavlja željeznički promet. Modernizacijom tog dijela pruge stekli bi se uvjeti da se Krapinsko-zagorska županija aktivno uključi u taj projekt, ističe župan Kolar.

Na sastanku je bilo riječi o još jednom projektu, odnosno ponovnom dovođenju željezničkog prometa u Kumrovec. Za to je nužna obnova postojeće pruge u duljini od 37 kilometara, a do sada je bilo spornih nešto manje od 4 kilometara koji prolaze teritorijem Slovenije.

Zahvaljujući ulasku Hrvatske u Europsku uniju, zatim dobrim političkim odnosima sa Slovenijom kao i interesu gospodarstvenika i lokalne uprave i samouprave s obiju strana, sada postoje realne mogućnosti da dođe do dogovora i obnove pruge. Sada je stvar na politici, odnosno na vladama u Zagrebu i Ljubljani da se dogovore oko tog projekta, kaže Kolar koji smatra da će do tog dogovora uskoro doći.