Republiku Hrvatsku je 15. siječnja 1992. godine, kao samostalnu i suverenu državu priznalo svih dvanaest zemalja članica tadašnje Europske zajednice: Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Priznanje su i prije navedenog datuma uputile Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija, koje u to vrijeme ni same nisu još bile međunarodno priznate.  Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavili su Sveta Stolica 13. siječnja 1992. i San Marino 14. siječnja 1992. Priznanje Europske zajednice potaknulo je i niz drugih država te su do kraja siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku priznale ukupno 44 države.  Istoga datuma, ali šest godina kasnije,  1998. godine Republika Hrvatska je okončala i mirnu reintegraciju u ratu okupiranog hrvatskog Podunavlja.

''Na današnji dan prisjećamo se međunarodnog priznanja Republike Hrvatske – povijesnog trenutka i jednog od ključnih koraka na dugom putu obrane naše slobode i prava na samostalan razvoj. Na ovaj dan obilježavamo i završetak mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja te se s dubokim poštovanjem prisjećamo žrtve hrvatskih branitelja bez kojih ne bi bilo samostalne i suverene Republike Hrvatske i svih koji su u onim najtežim trenucima pokazali hrabrost i odlučnost, a posebno našeg Zagorca, prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Njihova je žrtva temelj današnje Hrvatske i trajna obveza svima nama da vrijednosti slobode, demokracije i mira ne uzimamo zdravo za gotovo, već da ih svakodnevno potvrđujemo svojim djelovanjem. Upravo zato ova obljetnica ima dodatnu težinu i danas, u vremenu brojnih globalnih nesigurnosti. Ona nas podsjeća da je mir temelj normalnog života, preduvjet gospodarskog i društvenog razvoja te sigurnosti budućih generacija – vrijednost koju moramo čuvati i graditi odgovorno i promišljeno.

Više od tri desetljeća kasnije, Hrvatska je ravnopravna članica europske obitelji naroda, a taj se put jasno odražava i u razvoju naših lokalnih zajednica. Krapinsko-zagorska županija pritom aktivno koristi mogućnosti koje donosi članstvo u Europskoj uniji. U razdoblju od 2020. do 2024. godine iz europskih fondova povukli smo najviše sredstava među svim županijama u Hrvatskoj – čak 99 milijuna eura, uloženih u projekte koji izravno podižu kvalitetu života naših građana. Posebno smo ponosni što je Krapinsko-zagorska županija ponijela prestižnu titulu Europske poduzetničke regije, čime je potvrđeno da i naš kraj svojim znanjem, inovativnošću i poduzetničkim duhom stoji ravnopravno uz najrazvijenije europske regije. Ta titula nije samo priznanje dosadašnjem radu, već i snažna obveza da nastavimo ulagati u ljude, poduzetništvo i održivi razvoj.

S ponosom na put koji smo prošli i odgovornošću prema budućnosti, nastavimo zajedno graditi Hrvatsku i Krapinsko-zagorsku županiju kao ravnopravni, otvoreni i odgovorni dio međunarodne zajednice, utemeljene na miru, slobodi i zajedništvu'', poručio je župan Željko Kolar.