Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić inicirao je danas sastanak operativnog tima u prostorijama Hrvatskih šuma zbog sve veće najezde hrastove mrežaste stjenice. Riječ je o štetnom organizmu koji je prvi put u Hrvatskoj registriran u spačvanskoj šumu 2013. godine, a proširio se na 14 županija. Osim u hrastu, stjenica te vrste nađena je i u drugim vrstama drveća.

Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Najveći problem oko najezde hrastove mrežaste stjenice je činjenica da dosada nije pronađeno sredstvo koje bi omogućilo njeno suzbijanje. -Hrvatske šume d.o.o. skupa sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka vrše monitoring štetnika i već duže vremena poduzimaju intenzivne aktivnosti na iznalaženju sredstava za zaštitu bilja koje će na odgovarajući način spriječiti daljnje širenje hrastove mrežaste stjenice, no do sada još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost- zaključeno je na sastanku.

Na sastanku je isto tako rečeno kako širenje štetnog nametnika dovodi do toga da stabla nemaju žira, a time nema ni prirodne obnove šuma, nema sirovine za drvnu industriju, nema izvršenja ugovorenih količina, a zbog toga su moguća otpuštanje radnika u drvnome sektoru. Osim toga, rečeno je kako stjenica uzrokuje potencijalno odumiranje stabala u velikim razmjerima, a njena je pojava i javnozdravstveni problem jer riječ je o štetniku koji napada i ljude.
Od Ministarstva poljoprivrede pokušali smo doznati je li i naša županija među spomenutih 14 kada je u pitanju ugroza od hrastove mrežaste stjenice. Naš su upit proslijedili u Hrvatske šume iz kojih su nam rekli, citiramo, kako na području Krapinsko-zagorske županije u dijelu kojim gospodari UŠP Zagreb Šumarija Krapina, Šumarija Donja Stubica i Šumarija Zlatar, nije primijećen jači napad hrastove mrežaste stjenice aludirajući na to da je ima, ali ne u znatnijim količinama.

Zanimalo nas je i na koji način je hrastova mrežasta stjenica opasna za ljude. - Hrastova mrežasta stjenica ne proganja ljude poput komaraca, ali ako se ljudi nađu na području veće brojnosti, i ako stjenice slete na njih, vjerojatnost je da će ih ubosti. Dugi rukavi i hlače te pokrivalo za glavu smanjuju rizik od uboda. Sam ubod hrastove mrežaste stjenice, osim crvenila i eventualnog otoka, nema značajnog utjecaja na ljudsko zdravlje – stoji u pojašnjenju Ane Juričić Musa iz Hrvatskih šuma.