Prethodni članak
Sljedeći članak

'Moramo izgraditi sustav koji će pružati punu podršku i ohrabrenje žrtvi nasilja u obitelji ili bilo kojeg drugog nasilja'

U Krapini je održana javna akcija na temu pružanja usluga žrtvama i svjedocima kaznenih i prekršajnih djela


Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih i prekršajnih djela, CESI - SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, koji na području Krapinsko-zagorske županije pruža usluge žrtvama i svjedocima kaznenih i prekršajnih djela, organizirali su danas javnu akciju u Krapini, u suradnji sa Županijskim povjerenstvom za ravnopravnost spolova. Svrha javne akcije je informiranje i senzibiliziranje javnosti o aktivnostima Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela koja djeluje i na području Krapinsko- zagorske županije.

 

Aktivnosti mreže

Voditeljica SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ Vendi Keserica kazala je kako kroz pružanje psihosocijalne, savjetodavne i emocionalne podrške žrtvama i svjedocima ili članovima njihovih obitelji, razgovorom ili putem direktne podrške na sudu, pokušavaju smanjiti razinu stresa, straha i nelagode te upoznati žrtve i svjedoke s pravosudnim sustavom i pravima koja u okviru istog imaju te im omogućiti učinkovitije ostvarivanje istih. - Danas smo se okupili u Krapini kako bismo promovirali aktivnosti same mreže koja itekako aktivno djeluje na području KZŽ. Glavne aktivnosti mreže su telefonsko savjetovanje kao i osobno savjetovanje koje nam je u ovo doba pandemije malo otežano, ali mi smo i dalje veoma aktivni i pružamo pravne savijete, psihološku pomoć kao i praktične savijete za sve žrtve i svjedoke koji se nalaze u nekakvom periodu prije samog postupka, tijekom, ali i nakon postupka – kazala je voditeljica Keserica te dodala kako su žrtve i svjedoci kaznenih i prekršajnih djela ponekad prepušteni sami sebi i nemaju dovoljno informacija o svojim pravima.

 

– Sama mreža je krenula kao ideja da se povežu institucije i da se žrtvama i svjedocima jednostavno omogući puno širi i puno veći dotok informacija o njihovim pravima. Naše iskustvo je pokazalo da je 2019. godina bila izrazito povoljna što se tiče našeg rada, imali smo jako puno poziva, žrtva i svjedoka koji su koristili naše usluge i aktivnosti. Tijekom 2020. godine, koja nam je svima onako malo pomrsila račune, itekako smo i dalje vrlo aktivni na telefonu i putem mail adrese. Ovim putem pozivam sve zainteresirane da nam se svakako jave da nam kažu o čemu se radi i da ih mi negdje dalje usmjerimo kako bismo im mogli pomoći da što bezbolnije prođu taj cijeli postupak – istaknula je Keserica.

 

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Martina Gregurović Šanjug rekla je današnja akcija je zapravo aktivnost kojom se obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. – Radi se o datumu 22. rujna 1999. godine, kada se na Općinskom sudu u Zagrebu dogodio tragičan događaj koji je pokazao zapravo onu najgoru moguću posljedicu nasilja u društvu, a osobito rodno uvjetovanog nasilja. Tog dana je muškarac koji je bio počinitelj obiteljskog nasilja brutalno ubio svoju bivšu suprugu, njezinu odvjetnicu, sutkinju i teško ranio zapisničarku. Ova akcija je još jedna prilika da se iznova i kontinuirano podsjećamo na to da nasilje općenito, a osobito rodno uvjetovano nasilje nije privatan problem. To nije problem jedne obitelji, problem jednog para, to je društveno uvjetovani problem. Zadaća je svih nas, kao pojedinaca i institucija, da djelujemo zajednički i da kroz međusobnu suradnju činimo ono što je najviše moguće da izgradimo jedan sustav koji je takav da u njemu ne postoji tolerancija na nasilje, koji je takav da žrtvi nasilja u obitelji ili bilo kojeg drugog nasilja može u svakom trenutku pružiti punu podršku u kojoj će žrtva imati povjerenja i koja će žrtvu ohrabriti – rekla je pročelnica Gregurović Šanjug.

 

Sklonište za žrtve nasilja u obitelji

- Usluga koja nedostaje na području naše županije je sklonište za žrtve nasilja u obitelji. Ono što nas izuzetno veseli je to da smo nakon dugo godina pred realizacijom početka rada skloništa, pitanje je samo mjeseca kada će sklonište početi raditi. KZŽ je nakon dugo vremena uspjela osigurati sve preduvjete za početak rada skloništa. Osiguran je objekt koji je trenutno u najmu, a uskoro će biti i kupljen. Objekt je u potpunosti namješten i u skladu je sa svim uvjetima koji su potrebni. KZŽ je osnovala ustanovu, Dom za žrtve nasilja „Novi početak“, koja će se baviti upravo sa smještavanjem žrtva nasilja u obitelji i pružanjem savjetodavne podrške. Naš cilj je da na području županije imamo jednu takvu ustanovu koja će u potpunosti pokrivati sve potrebe za smještajem žrtva nasilja na području KZŽ – objasnila je.

Prema podacima iz Pregleda sigurnosnih pokazatelja u 2019. godini Ministarstva unutarnjih poslova RH, u 2019. godini na području KZŽ prijavljeno je ukupno 261 kazneno djelo na štetu djece i obitelji, što je porast za 52, 6% u odnosu na prethodnu godinu. Također, evidentirano je 337 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za 20, 1% manje u odnosu na prethodnu godinu. Cilj je upoznati javnost s brojnošću ovih kaznenih djela i prekršaja, po kojima policija i druge nadležne službe svakodnevno postupaju, daleko od očiju javnosti.

 

Žrtve nasilja u samoizolaciji

Predsjednica povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ Nina Očko kazala je kako su žrtve nasilja koje su morale biti u samoizolaciji imale velik problem. - Žrtve su tada onemogućene u traženju neke pomoći izvan svoje obitelji. Naime, one su na neki način natjerane tijekom izolacije ili samoizolacije da budu sa svojim nasilnikom. S druge strane, institucije koje su namijenjene da se žrtva zbrine su u jednom trenutku bile dosta zatvorene i nisu imale kapaciteta i uvjeta za prijem žene koja bi eventualno trebala biti u samoizolaciji ili izolaciji. Građani se uvijek mogu obratiti nama, a povjerenstvo se bavi praćenjem situacije u našoj županiji, što se dešava s ravnopravnošću spolova, da li se negdje krše nečija prava i da li se može negdje intervenirati s naše strane. Ove godine smo tako i slali dopis prema bolnici Bračak kad žene nisu smjele primati posjete, mi smo zaključili da je to jednim djelom i kršenje ženskih prava, s obzirom na to da su bile prepuštene tada same sebi, odnosno liječničkoj struci. Nažalost, naš dopis nisu uvažili, ali idemo s tim i dalje – rekla je predsjednica Očko.

 

 

Još članaka iz "Županija"

Facebook