Na 4. Međunarodnoj izložbi bučinog ulja i 11. izložbi bučinog ulja Hrvatske, šampionom čitave izložbe proglašeno je hladno prešano bučino ulje OPG-a Mladen Cesarec iz Stubičke Slatine. Kako je na izložbi bilo 158 bučinih ulja iz Austrije, Češke, Slovenije, Mađarske i Hrvatske, bez imalo pretjerivanja možemo reći da je ulje Mladena Cesarca proglašeno najboljim na svijetu, s obzirom da se buče i bučino ulje izvan te regije jedva nešto malo proizvode. – Austrijanci su najjači i imaju najveće površine, kao i svoju vrlo popularnu sortu buča. No, izvan ove regije, odnosno, zemalja koje su nastupile na izložbi, baš i nema ozbiljnije proizvodnje. Koliko je meni poznato, ima nešto malo još jedino u Njemačkoj – ispričao nam je Mladen, koji se proizvodnjom bučinog ulja počeo baviti 2014. godine.

Brzi uspon

Tada se, kaže, nezadovoljan lošim uvjetima na svom dotadašnjem radnom mjestu, odlučio okušati u uzgoju buča, odnosno, proizvodnji bučinog ulja iz hobija. Prvo je sa svojim roditeljima posijao jednu njivu, sve su radili ručno, rezultat je za jednog početnika bio dosta dobar pa je već na prvom ocjenjivanju, iduće godine, dobio brončanu medalju za svoje ulje. To ga je potaknulo da se ozbiljno posveti tome poslu i već iduće, 2016. godine, sa svojim je uljem postao također šampion izložbe. – Te godine sam dobio visoko zlato za svoje hladno prešano ulje, koje je bilo najbolje ocijenjeno ikad. Godinu kasnije i naše hladno prešano ulje, i naše toplo prešano ulje postali su šampioni. Sad nam je ovo treći put da imamo šampionsko ulje – kaže nam Mladen, kojem u poslu pomažu i roditelji, no, kako ističe, posebnu veliku podršku i pomoć ima u svojoj djevojci Dragani, koja je ujedno i jedna od troje zaposlenika njegovog OPG-a.

Hladno i toplo

Razgovor s Mladenom na njegovom imanju u Stubičkoj Slatini, iskoristili smo usput kako bismo demistificirali određene zablude koje kruže ne samo među kupcima, nego čak i među nekim proizvođačima bučinog ulja. Prva dilema koju smo željli raščistiti jest: je li i zbog čega hladno prešano ulje bolje od toplo prešanog. – Dakle, osnovna razlika između hladno prešanog i toplo prešanog ulja je u samom postupku prerade jer kod hladno prešanog nema grijača, već dobijete samo ono ulje koje iz koštica istisne sama sila prešanja. Zato treba više koštica da bi se dobila litra ulja, ali u tom ulju ostanu svi minerali i vitamini koje koštica sadrži. Što je veliki benefit kad je u pitanju zdravlje. Što se tiče toplo prešanog ulja, iskreno da vam velim, ono je finije. Uskusnije. Jer je prženo i ima jači okus i opojan miris. Zbog prženja ima malo tamniju boju od hladno prešanog. Recimo, zeleno-smeđkastu. No s obzirom da se koštice u tom postupku griju na 100 stupnjeva, negdje između 30 do 40 posto minerala i vitamina se tim grijanjem izgubi – pojasnio nam je Mladen Cesarec.

Nelojalna konkurencija

Još jedna od zabluda koja se često spominje i među pojedinim proizvođačima jest da se toplo prešano ulje ne može dobiti bez korištenja nekog drugog, pomoćnog ulja. – To nije istina. Mnogi su govorili da se mora dodavati suncokretovo ili biljno ulje da koštice ne zagore, međutim, ne. Uz današnju tehnologiju to nije potrebno. Ako se dodaje neko ulje, onda se to radi isključivo zbog cijene. Netko tko treba velike količine i jeftinije ulje, onda on dodaje biljno ili suncokretovo ulje. U mom slučaju, to su hoteli i restorani, koji trebaju veliku količnu bučinog ulja, a u cijenu jela ne mogu si uklopiti čisto bučino ulje. Dakle, to postoji. I to nije problem. Problem je nelojalna konkurencija koja to miješano ulje prodaje pod čisto. Velim, ja dodajem suncokretovo ulje samo na zahtjev kupca, jer mu je tada ulje oko 40 posto jeftinije, no, moje čisto ulje je 100% čisto bučino ulje. To je moje načelo kojim se vodim od kad smo počeli i tu nema odstupanja. I moram reći da nam i dalje oko 90% prodaje čini prodaja čistog ulja, dok prodaja miješanog ulja restoranima i hotelima čini tek 10% od naše ukupne prodaje – otkrio nam je Mladen.

Suncokretovo ulje

A količine čistog bučinog ulja koje Mladen proizvodi, kao i poljoprivredne površine koje obrađuje, uistinu više nisu male. Od jedne početne njive, koju je zasijao prije 8 godina, danas je postao respektabilan poljoprivrednik, odnosno proizvođač. – Trenutno obrađujemo oko 55 hektara zemlje i proizvodimo između 6 i 7 tisuća litara ulja godišnje. Dio zemljišta je naš, a dio imamo u zakupu. No, morali smo napraviti plodored jer buča ne trpi monokulturu, odnosno, ne možete je svaku godinu sijati na istu parcelu. Njoj treba minimalno barem dvije godine pauze. Sve smo probali, ali jednostavno ne ide. Treba biti dvije godine van toga. Stoga mi kao međukulturu sijemo kukuruz, kojeg kompletno izvozimo. Druga kultura nam je suncokret, kojeg sušimo i od kojeg radimo hladno prešano suncokretovo ulje. Dakle, to nije rafinirano ulje kakvo kupujete u trgovinama i u kojima pohate i pečete hranu. S ovim uljem to ne možete. Prvo, jer ga je šteta, a drugo, jer ne podnosi visoku temperaturu. Mi smo probali na njemu peči palačinke, ali ne ide. Počne se dimiti. No, zato je fantastično za salatu, a dosta ga i prodamo u Italiju kao bazu za raze kreme – ispričao nam je Mladen.

Ostali proizvodi

Osim ulja, Mladenov OPG proizvodi i bučino brašno, koje u sebi ima oko šezdeset posto proteina, zatim sušenu bučinu pulpu za juhe, koštice i ostale proizvode vezane uz buče. – Naše proizvode prodajemo u svom dućanu i u trgovačkim lancima. Naša maloprodaja u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu, koja se zove 'Zagorci', uz naše proizvode prodaje i ostale zagorske proizvode od još tri OPG-a jer smo htjeli proširiti ponudu. Što se tiče trgovačkih lanaca, kad je počela korona, morali smo se pokrenuti u smislu da ćemo se ili razviti ili propasti, budući je naša direktna prodaja stala zbog neorganiziranja sajmova. Tu smo se zato proširili i sad radimo sa svim većim Konzumima u cijeloj Hrvatskoj, zatim s Mini mljekarom Veronika, s Duty Free Shopovima, ali i dosta malih trgovina zdrave hrane – kaže Mladen.

 

Gradnja 'Bučograda'

Na koncu, poduzetni Mladen Cesarec otkrio nam je i svoje planove za budućnost. -Ovdje u Stubičkoj Slatini već dvije godine radimo na projektu uređenja ovog objekta i okoliša i nadam se će do rujna ove godine sve to biti gotovo. Za sada je radni naziv našeg projekta 'Bučograd'. Kupili smo i iglue koji su nekad služili za organiziranje Adventa, a mi ćemo ih prenamijeniti, odnosno, urediti na način da će izgledati kao ogromne buče. To će biti kao svojevrsni tematski park za djecu ili neki prodajni prostor. Također, uređujemo ovdje jedan zatvoreni prostor u kojem bismo mogli imati tazne prezentacije za najviše 55 osoba, dakle, za jedan autobus ljudi. U tom prostoru biso prezentirali svoje proizvode, priču o Zagorju i slično. Za kat i potrkovlje ćemo još vidjeti. Imamo puno ideja. Možda ćemo urediti dio za proizvodnju ili ćemo sve staviti u turističke svrhe, napraviti smještajne prostore i jedan muzej. No, moram naglasiti da čitavi taj projekt i uređenje 'Bučograda' vodi moja djevojka Dragana Babić – podijelio je s nama svoju uspješnu poslovnu priču Mladen Cesarec iz Stubičke Slatine.