Problematika financiranja bolničkog sustava i javnih cesta bile su glavne teme kolegija župana održanog u utorak 14. studenog u prostorima Hrvatske zajednice županija u Zagrebu.

Krapinsko-zagorska županija predložila je da župani na ovom kolegiju raspravljaju o prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji donosi promjene zdravstvenog sustava i odredbe koje neće dovesti do cjelovite reforme zdravstva, zbog čega se Hrvatska zajednica županija i očitovala po pitanju uvođenja „modela ordinacija“ umjesto koncesija, troškova specijalizacija, primarne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva te općih i specijalnih bolnica.

Postupak sanacije općih bolnica dovršen 2016. godine nije polučio očekivane rezultate i povećao je dug bolnica za koji odgovaraju županije unatoč tome što ne sudjeluju u raspodjeli sredstava. Analizu Prijedloga novog zakona iznijela je voditeljica radne skupine Hrvatske zajednice županija za zdravstvo i socijalnu skrb Helena Bandalović kojoj se pridružila i zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek.

- Upravo zbog poznavanja situacije među građanima na terenu, županijama su potrebe i prava građana jako bliska i razumljiva. U situaciji u kojoj županije odgovaraju za gubitke bolnica, dok s druge strane nemaju mogućnost utjecati na bolničke troškove, potrebno je zalagati se za promjene koje će dovesti do jednake dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga za sve građane, pogotovo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - naglasio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk.
O važnosti isticanja problema s kojima se susreću opće bolnice govorio je i Mato Devčić, ravnatelj Opće bolnice Koprivnica, koji je naglasio mogućnost traženja prilika u drugim izvorima financiranja, a prije svega onima iz Europske unije.

Župani su razgovarali i o do sada izgrađenoj cestovnoj infrastrukturi koja će pravi smisao dobiti tek kada se krene s obnovom mreže županijskih i lokalnih cesta, osobito nakon izgradnje autoceste i obnove državnih cesta.

- Održavanju i obnovi županijskih i lokalnih cesta pristupamo na jednak način s obzirom na to da mreža od 18.630 kilometara županijskih i lokalnih cesta čini gotovo 70% mreže svih razvrstanih cesta u Republici Hrvatskoj. Smatramo kako bi se održiv sustav financiranja mreže cesta osigurao decentralizacijom sredstava prikupljenih osiguravanjem prihoda od 10 lipa od litre prodanog goriva, a taj bi se iznos raspoređivao onim Županijskim upravama za ceste čiji su prihodi ispod prosjeka - rekao je predsjednik Pauk.

O problemima unapređenja modela financiranja javnih cesta pod upravljanjem Županijskih uprava za ceste izvijestio je Dragutin Guzalić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Križevci. Zaključeno je da je Pravilnik o godišnjoj naknadi za ceste potrebno prilagoditi propisima Europske unije, odnosno masi i snazi vozila, umjesto zapremnine u cm3..

Europska kohezijska politika trebala bi postati prioritetna tema hrvatske politike s obzirom na to da po prvi puta od ulaska u Europsku uniju imamo priliku utjecati na njezino kreiranje, osobito uzimajući u obzir novu financijsku perspektivu koja čeka Europu nakon 2020. godine.

Predsjednik Pauk predložio je pokretanje inicijative koja bi županijama omogućila sudjelovanje u pripremi i provedbi procesa izrade operativnih programa 2020.-2027. godine s ciljem zaštite interesa i potreba županija u definiranju prioriteta ulaganja za razdoblje nakon 2020. godine.