Zlatar je večeras ponovno postao središte kajkavske riječi, kulture i tradicije. Otvoreni su 57. Dani kajkavske riječi, tradicionalna manifestacija koja će sve do 29. rujna kroz bogat kulturni, zabavni i sportski program okupljati brojne sudionike i posjetitelje. Manifestacija je počela u Galeriji izvorne umjetnosti, gdje je otvorena izložba dr. sc. Rajka Fureša, a potom je uslijedilo svečano otvorenje u Sokolani u Zlataru, uz koncert Kulturno-prosvjetnog društva 'Zlatarjeve'.

Očuvanje tradicije

Na svečanom otvorenju gradonačelnica Zlatara i saborska zastupnica Jasenka Auguštan podsjetila je na dugu tradiciju manifestacije koja već više od pola stoljeća čuva kajkavsku riječ i baštinu.

- 56 godina je duga tradicija i hvala svima onima koji su je pokrenuli. Pred Zlatarom je deset dana tijekom kojih će se 'kaj' njegovati kroz različite oblike umjetničkog i kulturnog stvaralaštva. Kruna naše manifestacije održava se sljedeći tjedan. Kruna zato jer je zbog toga i nastala ova cijela manifestacija, a to su naše dječje priredbe. Zahvaljujem svima koji sudjeluju, pogotovo na 'Pajdaškom sprehajanju' jer to je tradicija koju u zadnje vrijeme drže naše udruge, kulturno-prosvjetna društva, ali i KUD-ovi ostalih susjednih općina - kazala je Auguštan pozvavši građane da podrže dječje priredbe i ispune dvorane na njihovim nastupima.

Dječje priredbe okupljaju učenike iz kajkavskog govornog područja cijele Hrvatske, a na važnost očuvanja kajkavske riječi i identiteta podsjetila je i izaslanica predsjednika Hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića, načelnica Lobora i saborska zastupnica Ljubica Jembrih, koja je istaknula da je Hrvatski sabor s ponosom prihvatio pokroviteljstvo nad manifestacijom.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE.

- Hrvatski sabor je s ponosom prihvatio pokroviteljstvo nad ovom vrijednom manifestacijom, manifestacijom koja njeguje naš identitet, identitet našeg kraja, našu kajkavsku riječ – rekla je Jembrih.

Kajkavština, dodala je, nije samo govor, već dio svakodnevnog života i identiteta.

- Kajkavska riječ nije samo govor. Kajkavska riječ je obitelj, prijateljstvo, pjesma, zabava, naš identitet. I upravo zato se ovakve manifestacije trebaju podržavati i održavati, jer kroz te manifestacije prenosimo i na mlađe generacije - istaknula je.

Očuvanje kaj-a

Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, ujedno jedan od pokrovitelja ovogodišnjih Dana kajkavske riječi otvorio je ovogodišnju manifestaciju. U svom je govoru posebno istaknuo važnost kajkavskog jezika, kajkavske popevke i uključivanja djece u očuvanje tradicije. 

- Ponosan sam na ove naše manifestacije, na ovu našu tradiciju, jer kaj bi mi bili bez naše kajkavske riječi? Kaj bi mi bili bez našeg kajkavskog jezika? Kaj bi mi bili bez naše kajkavske popevke? Mi bi bili stranci na svojoj zemlji - rekao je Kolar pa istaknuo da se očuvanje tradicije na najbolji način može osigurati upravo uključivanjem mladih.

- A ovdje se to radi na najbolji mogući način preko mladih i djece. I ne samo iz škola s područja Krapinsko-zagorske županije, nego škole i iz Međimurja, Varaždina, Gorskog kotara, Grada Zagreba, svugdje gdje se kajkavska riječ čuje i govori – kazao je Kolar.

Kolar je podsjetio i na razvoj same manifestacije. Kada je 1970. godine pokrenuta, u središtu su bili očuvanje kajkavske riječi i tradicije. S vremenom su Dani kajkavske riječi dobili i gastro i eno sadržaje, glazbeni i sportski program, no dječje priredbe ostale su njihova temeljna sastavnica.

- U žiži interesa su i dalje ostale ove dječje manifestacije koje zapravo su duša i srce Dana kajkavske riječi u Zlataru - poručio je župan.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE.

Otvorenje izložbe

Kako smo spomenuli na početku, svečanom otvorenju prethodilo je otvorenje izložbe, a Fureš je posjetiteljima predstavio dio svog likovnog stvaralaštva, u kojem posebno mjesto zauzimaju motivi koji ga prate cijeli život.

- Svi smo u traženju smisla života. Sigurno kroz duhovnost svatko od nas nalazi i svoj mir, odgovore na brojna pitanja koja su sadržana u nutrini svih nas, ali i u vjeri. Sigurno da me je to i nadahnjivalo kroz dugi niz godina da ostvarim i ovaj presjek svojeg rada i nadam se da ću moći i dio svog srca i nutrine pokazati zaljubljenicima umjetnosti - rekao je Fureš.

U njegovu stvaralaštvu značajno mjesto zauzima duhovno nadahnuće, a jedan od motiva koji mu je posebno blizak jest crkvica svetog Jurja na brijegu.

- Radovi kojima je centralni motiv crkvica na brijegu, to je Sveti Juraj, kojeg svaki dan prvo ugledam kad se probudim, kad izađem iz svoje rodne kuće i to me prati cijeli život. To me pratilo do danas, a nadam se da će i do kraja života me pratiti. To mi daje snagu za one trenutke i kad je najteže, i kad sam radostan, i kad mi je sve lijepo, ali i kad mi je teško - kazao je.

Fureš se slikarstvom počeo baviti još u osnovnoj školi, dok je u srednjoj školi intenzivnije počeo stvarati. Tijekom fakulteta eksperimentirao je s uljem na staklu, nakon čega je prešao na ulje na platnu, a potom i na akril na platnu, tehniku u kojoj i danas najviše radi. Prvu samostalnu izložbu imao je još 1994. godine u Galeriji izvorne umjetnosti Mirko Virius u Tkalčićevoj ulici u Zagrebu. Kako je rekao, posebno je vezan upravo uz tu izložbu jer je nastala na preporuku velikana hrvatske umjetnosti Ivana Lovrenčića i Ivana Rabuzina, koji su u ranoj fazi prepoznali njegov rad.

Kroz godine je stvarao različite cikluse, od 'Letećih Zagoraca' i 'Zagoraca u svemiru', preko prepoznatljivih crkvica na brijegu do novijih ciklusa, a na ovoj izložbi predstavlja i izdvojeni ciklus 'Cvjetovi Mediterana'.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE.

Nastavak programa

Ono što sa sigurnošću možemo reći je da programa neće nedostajati ni ove godine. Kulturni dio manifestacije koordinira Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića Zlatar, koje organizira i tradicionalne dječje kajkavske priredbe. One će u Zlataru okupiti učenike iz stotinjak osnovnih škola kajkavske Hrvatske. Najmlađi će se predstaviti kroz likovno, literarno i glazbeno stvaralaštvo na tri tradicionalne priredbe, dječjoj likovnoj izložbi 'Čovjek čovjeku', 57. Zboru malih pjesnika i 55. Festivalu dječje kajkavske popevke, na kojem će djeca nastupiti uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a.

Kulturni program donosi i predstavljanje zagorskih narodnih nošnji, dramsku predstavu zabočke Udruge 'Kaj', književnu večer posvećenu Ivici Jembrihu te gostovanje Varaždinskih baroknih večeri koncertom ansambla Gli Schiavone u Belcu. Posebno mjesto i ove će godine imati tradicionalno 'Pajdaško sprehajanje', etno priredba u kojoj se sudionici natječu u prikazu starih zagorskih običaja i zanata. Za najuspješnije prikaze osigurane su nagrade od 1000, 700 i 500 eura, kao i nagrade za sudjelovanje. Bit će tu i zabavnih i sportskih sadržaja, a u gradskom parku organiziran je koncertni program namijenjen svim generacijama i različitim glazbenim ukusima. Tijekom dva vikenda nastupit će poznata imena popularne i rock glazbe, ali i domaći glazbeni sastavi. Posjetitelje očekuje i bogata ugostiteljska ponuda, predstavljanje obrtnika i OPG-ova, dok će zlatarske udruge posljednjeg dana manifestacije pripremiti svoje kulinarske specijalitete. Dio programa održavat će se i u Belcu, gdje su, među ostalim, najavljeni revija folklora te večer polki i valcera.

Dani kajkavske riječi tako i ove godine povezuju ono najvažnije što Zlatar i Hrvatsko zagorje imaju, kajkavsku riječ, dječje stvaralaštvo, umjetnost, glazbu, stare običaje, tradiciju i druženje. Tijekom deset dana Zlatar će živjeti u znaku kaj-a, a organizatori pozivaju sve da zavire u bogat program i budu dio još jednog izdanja manifestacije koja već 57 godina čuva i promiče kajkavsku baštinu.

Detaljan program dostupan je OVDJE.