Foto: Rikard Jadan 

U Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini održana je svečana akademija u sklopu središnjeg županijskog obilježavanja 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

VELIKU FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

U ime zagorskih veterana prve, druge i sedme gardijske brigade, prisutnima se obratio predsjednik Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi Zdravko Ivanek.

Pozdravio je obitelji poginulih, ranjenih i nestalih hrvatskih branitelja te sve udruge proizašle iz Domovinskog rata i dodao da mu je uvijek teško prisjećati se tih ratnih dana.

Zagorci su se u obranu Domovine uključivali od prvog dana. Jedan od njih bio je i mladi Ivan Babić, koji je u obranu Domovine krenuo dok još nije bilo ustrojene Hrvatske vojne sile – prvi hrvatski redarstvenik, Antiteroristička jedinica Lučko i Specijalna jedinica policije Barun samo su dio njegovog ratnog puta.

- Pozdravljam Vas ispred prvih hrvatskih redarstvenika, policajaca koji su krenuli u obranu RH. U početcima Domovinskog rata postojala je jedino policija i ona je bila temelj obrane RH i glavni nositelj stvaranja Zbora narodne garde, Hrvatske vojske i legendarnih gardijskih brigada. Posebno bih istaknuo doprinos branitelja iz Krapinsko-zagorske županije. Naša županija nije bila direktno pogođena ratom, ali su naši ljudi svakako osjetili rat u RH - rekao je Babić. 

VELIKU FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Iako geografski udaljeni od bojišnica i ratnih linija, Zagorci su od prvoga dana Domovinskog rata bili rame uz rame s braniteljima diljem Hrvatske. Zagorke i Zagorci su se u Domovinskom ratu borili u svim postrojbama Hrvatske vojske i policije, a uvjerljivo najviše ih je bilo u našoj domicilnoj, 103. zagorskoj brigadi Hrvatske vojske. U Oluji ih se borilo 2.366, pod zapovjedništvom pukovnika Žarka Miholića. 

- Od samog formiranja, 103. brigada bila je aktivna, ona ima svoj ponos i borbeno iskustvo. Dan uoči Oluje, započela je operacija Vaganj, koju su pripremali Srbi, s namjerom da krenu prema Kupresu, Livnom i Metkoviću. Zbog toga je Franjo Tuđman odlučio da Oluja krene 5. kolovoza. Tuđman je zajedno s tadašnjim ministrom Šuškom stvorio hrvatsku vojsku. 103. brigada je u Oluji imala 26 ozbiljno ranjenih ljudi. Gotovo da nema postrojbe u kojoj nije bilo branitelja s područja naše županije. 7. gardijsku brigadu uglavnom su činili Zagorci. Iza nas je ostalo puno sjećanja. Prvi dan Oluje bio je najkrvaviji dan za hrvatsku vojsku, poginuo je 121 branitelj na cijelom bojištu - prisjeća se Miholić.

VELIKU FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

U Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja su, uz 103. brigadu, sudjelovale i sljedeće domicilne postrojbe s područja Krapinsko-zagorske županije: 31. inženjerijska bojna Hrvatske vojske pod zapovijedanjem bojnika Nenada Petkovića, Specijalna jedinica policije Barun sa zapovjednikom Mirkom Horvatinom te Zasebna jedinica policije Uprave krapinsko-zagorske pod zapovijedanjem glavnog policijskog savjetnika Josipa Horvatina, a vrijedi dakako istaknuti da je kao operativna pričuva Zbornog područja Zagreb naknadno mobilizirana i 21. domobranska pukovnija pod zapovijedanjem bojnika Rajka Bartolina.

Svima njima, kao i ostalim braniteljima s područja Krapinsko-zagorske županije koji su se borili na svim ratištima i u svim postrojbama u Domovinskom ratu ponosi se i župan Željko Kolar, koji je početkom devedesetih i sam bio u obrani Republike Hrvatske.

- Početkom 1990-ih je jedini cilj bio zaustaviti neprijatelja i spriječiti okupaciju Hrvatske. Ljudi su bili slabo naoružani i bez pomoći međunarodne zajednice, ali s jasnim opredjeljenjem za samostalnom Hrvatskom. U ljeto 1995. postojao je niz akcija koje su omogućile stvaranje uvjeta za realizaciju Oluje. U Oluji je poginulo više od 230 branitelja, preko 1700 ih je bilo ranjeno, što govori o okrutnosti te bitke. Naša djeca i unuci moraju znati pod kakvim teškim uvjetima je stvorena samostalna i neovisna Republika Hrvatska. I na mimohodu smo vidjeli koliko je u tehničkom smislu, od pješaštva i artiljerije do zrakoplovstva, napredovala Hrvatska vojska. U naslijeđu imamo jednu tradiciju i ponos koji se nikada ne smiju zaboraviti - istaknuo je župan Kolar te zahvalio svim braniteljima koji su sudjelovali u stvaranju neovisne Republike Hrvatske.

Odluku o proglašenju 5. kolovoza državnim blagdanom je još 1996. godine donio Hrvatski sabor. U ime predsjednika Sabora, okupljene je pozdravio krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik, Zoran Gregurović.

- Sjećam se tog vremena iz svoje dječačke perspektive, kada smo od jutra do večeri bili ispred televizora ili radija, ali i onog trenutka na Trgu Ljudevita Gaja kada su se postrojbe vratile iz Oluje. Zahvaljujem svima vama koji ste stali u obranu Domovine. Oni koji danas imaju 30 godina, u vrijeme Oluje tek su bili rođeni i o njoj znaju samo nešto površno. U mlađe generacije treba usaditi domoljublje i informacije o tome što se događalo jer to se ne smije zaboraviti - naglasio je Gregurović.

VELIKU FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

U ime predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića, prisutnima se obratio brigadir Mladen Prebežac, načelnik Centra vojnih škola Petar Zrinski na Hrvatskom vojnom učilištu.

Proslave Oluje u Zagorju su krenule već 1995. godine kada su u našim mjestima dočekani zagorski branitelji koji su sudjelovali u ovoj velebnoj operaciji pobjedničke hrvatske vojske i policije. Sjećanje na nju i njezine heroje se u Krapinsko-zagorskoj županiji nastavilo obilježavati u svim narednim godinama, na raznim mjestima i na razne načine, dok je središnje županijsko obilježavanje u Krapini podno starog grada dio tradicije koju su pokrenule udruge ratnih veterana prve, druge i sedme gardijske brigade s područja naše županije.

VELIKU FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Njima se pridružila i Udruga veterana 103. brigade Hrvatske vojske te ove godine i Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Krapina, a čitavo vrijeme uz snažnu podršku Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine.