Ljeto je tek počelo, a tuča nas je 'tukla' već tri puta. Na našu sreću, nije bila veličine golf loptice kao i u Slavoniji, ili poput ledenih gromada koje su padale nedavno u susjednoj Sloveniji, no ljudima je već dosta najava o mogućoj tuči koja nam prijeti pri svakom grmljavinskom nevremenu. Sve češće nam postavljaju pitanje gdje su rakete i zašto se ne puca. Strahuju za svoje usjeve, nasade, kuće i automobile, jer su u našem susjedstvu štete od tuče već poprilične, da ne spominjemo oluje u Francuskoj i Poljskoj koje oduzimaju i ljudske živote. Ovo ljeto protiv tuče pale se samo prizemni generatori, raketa nema zbog nedostatka financijskih sredstava. Tako tvrde u DHMZ-u. To smo priopćenje već objavili, no sada smo im postavili još dodatnih pitanja.

Raketa košta 300 eura

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda nam kažu da je jedini razlog otežanoj nabavi raketa protiv tuče ili izostanku nabave novac. - Visina ukupnih prihoda posljednjih godina iz Državnog proračuna i Županija s branjenoga područja/Grada Zagreba znatno je smanjena. Posljednjih godina zbog velikih smanjenja uplata nekih Županija/Grada Zagreba nastavak takve prakse je otežan i doveo je do situacije ograničenog rada raketne komponente u ovoj godini. Stoga smo ovogodišnju sezonu obrane od tuče na cijelom branjenom području započeli 1. svibnja prizemnim generatorima, a raketama se radi u istočnom dijelu branjenoga područja (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, dio Brodsko posavske i Virovitičko-podravske županije) – kažu iz DHMZ-a.

Prosječna cijena rakete je, navode, 300 €/kom. - Kako smo posljednjih godina na branjenom području imali cca 350 aktivnih lansirnih postaja uz prosječnu snabdjevenost od po samo 20 komada raketa po lansirnoj postaji te uz prateće troškove mjesečnih naknada poslužiteljima lansirnih postaja, osiguranja uvjeta rada vezanih uz rukovanje, skladištenje i prijevoz eksplozivnih tvari te troškova vezanih uz ostale operativne potrebe godišnji troškovi raketne komponente rada su cca 2.3000.000 €. Kako se do sada operativna količina raketa osiguravala jednim dijelom iz prijelazne zalihe, a drugim dijelom nabavom novih količina raketa prosječan godišnji trošak rada raketne komponente uz optimalnu operativnu količinu raketa za cijelo branjeno područje (8.000 do 10.000 komada) iznosio bi oko 1.500.000 € - ističu iz DHMZ-ove Službe za informiranje.

DHMZ: Tuča je tek jedna vremenska nepogoda

Svjesni su, ističu, da je pitanje obrane od tuče vrlo osjetljivo pitanje. - DHMZ se u koordinaciji s Ministarstvom poljoprivrede zalaže za žurno rješavanje problematike postojećeg sustava obrane od tuče sa svim relevantnim subjektima kako bi se pojasnile mogućnosti i ograničenja postojećeg sustava obrane od tuče i preporučile najučinkovitije mjere za zaštitu i osiguranje. O tome ovisi i daljnja provedba operativnih poslova obrane od tuče, a između ostaloga i nabave sredstava djelovanja. Tuča je samo jedna od vremenskih nepogoda, a štete nastale u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava itd. Također dodajemo da tuče ima i u nebranjenom području (južno od rijeke Save), a za obranu od tuče izdvajaju svi građani iz državnog proračuna.

U tom smislu bilo bi učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva državnog proračuna i lokalne zajednice u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav osiguranja koji bi osigurao realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda svih dijelova Hrvatske koje će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije – zaključili su iz DHMZ-a. Za ovu su godinu troškovi operativne obrane od tuče planirani u visini 13 milijuna kuna, od čega iz državnog proračuna 9, 6 milijuna kuna, dok se od uplata od županija i grada Zagreba očekuje 2, 9 milijuna, a iz vlastitih prihoda DHMZ-a pola milijuna kuna. Inače, naša Krapinsko – zagorska županija godišnje izdvaja 200.000 kuna za obranu od tuče.