Dani Ksavera Šandora Gjalskog (program)

Ponedjeljak,18.10.

18.00 h Otvorenje Dana K.Š.Gjalskog izložbom keramike Božene Štih Balen
(Dvorana Elektre)

Utorak, 19.10.

15.00 h Izlet u Gredice

Izdavačka djelatnost Dječjeg vrtića Zipkica - Slikovnica moja prva knjiga

Proglašenje pobjednika i dodjela Male nagrade Gjalski
(Dvorac Gredice)

19.00 h
Kazališna predstava To samo Bog zna u izvedbi Teatra Exit iz Zagreba
(Kino dvorana)

Srijeda, 20.10.

17.00 Izložba maraka u organizaciji Filatelističkog društva Zaboky iz Zaboka
(Gradska knjižnica)

18.00 Nagrada Gjalski za srednjoškolce
- proglašenje pobjednika i dodjela nagrade
- Ilustracije inspirirane književnim djelom K.Š.Gjalskog – likovna radionica učenika dizajna Strukovnog i umjetničkog učilišta Zabok

19.00 Ciganjska - animirani film prema poemi iz Balada Petrica Kerempuha i izložba fotografija iz filma

Koncert etno skupine Cinkuši
(Dvorac Gredice)

Četvrtak, 21.10.

18.00 Motivi iz života grada Zaboka – otvorenje izložbe fotografija Miljenka Hegedića
(Krčma Polanović)

19.30 Koncert Vokalne grupe Cesarice iz Zagreba
(OŠ K.Š.Gjalskog)

Petak, 22.10.

17.00 Promocija PoZiCe – knjige literarnih i likovnih radova učenika Poreča, Zaboka i Crikvenice

18.00 Kazališna predstava Münchhausen u izvedbi glumca Vilija Matule
(Dvorac Gredice)

Subota, 23.10.

17.00 Svečanost dodjele književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski
(OŠ K.Š.Gjalskog)

Nedjelja, 24.10.

17.00 Program u organizaciji HU Muži zagorskog srca

Predstavljanje Hrvatskog pravopisa (1808.)

Otvorenje izložbe slikarice Anite Drnetić i kipara Branka Beline.
(Dvorac Gredice)

Utorak, 26.10.

11.00 Dan OŠ K.Š.Gjalskog (OŠ K.Š.Gjalskog)

18.00 Predstava U noći, prema romanu K.Š.Gjalskog, u izvedbi Kazališne družine Kufer
(Dvorac Gredice)

Od 15.10. - 30.10. Izložba likovnih radova članova Likovne sekcije Josip Kaltnecker
(Gradska galerija)

Ksaver Šandor Gjalski - biografija

Rođen: 26. listopada 1854. u Gredicama
Umro: 6. veljače 1935. u Gredicama

O najhrvatskijem književniku Ksaveru Šandoru Gjalskom A. G. Matoš, uz čije je uzglavlje, kada je umro, nađen roman Pod starimi krovovi pisao je: On je prijelazan tip i otud njegova umjetnička univerzalnost. Njegova umjetnost je psihološka kao Leskovarova, realistična kao Kumičićeva, historijska i romantična kao Šenoina, patriotska i satirična kao Kovačićeva.

U tim riječima sadržana je bit književne pojave Gjalskoga koji je djelatno ujedinio dva razdoblja: realizam i modernu, koji je u književnost ušao sa Starima, a postao jednim od vođa Mladih.

Gjalski je rođen, 26. listopada 1854. u Gredicama, u Hrvatskom zagorju, u vlastelinskoj obitelji. Proživio je tamo već dio života, a rodni mu je kraj bio stalno stvaralačko nadahnuće.

Školovao se u Varaždinu i Zagrebu, gdje je već u gimnaziji postao član, najprije tajnog, a potom i javnog društva Vijenac. Mnogo kasnije, 1903., u zadnjoj godini izlaženja slavnoga književnog časopisa Vijenac bit će, uz Milivoja Dežmana, njegov urednik.

Nakon školovanja na Pravoslovnoj akademiji niz godina službovao je u Koprivnici, Osijeku, Virovitici, Sisku i Sušaku. U mirovinu je otišao 1898. No, pisati nije prestao.

Od prve pripovijesti Illustrissimus Battorich, objavljene 1884., koja mu je donijela slavu, do Diljem doma 1899. nastala su njegova najznamenitija djela, romani: U noći, Janko Berislavić, Tri pripovijesti bez naslova, Radmilović, Bijedne priče, Đurđica Agićeva, Pod starim krovovima.
Želio je prikazati život zagorskih plemića i tako iznijeti hrvatsku dušu.

Bio je zapravo svjedok i kroničar propadanja svoje klase, njezin kritik i elegik. Slikao je malograđansku sredinu koja nije marila za kulturne vrednote, pitao se o smislu književnosti, bavio se neskladom između intelektualaca-individue i društvene sredine kojoj se ne može prilagoditi.

Živeći dugo i u burnim povijesnim vremenima, Gjalski nije mogao pobjeći političkom angažmanu. U mladosti je bio gorljivi pravaš, poslije je postao Strossmajerovac. Godine 1906. biran je za zastupnika u Hrvatskome, a potom i u Ugarskohrvatskom saboru u Pešti. Obnašao je i dužnost velikog župana Zagrebačke županije.

Prosuđujući literarnu vrijednost Ksavera Šandora Gjalskog, suvremeni i kasniji kritici zvali su ga Turgenjevom hrvatske novele, Europejcem u hrvatskoj književnosti i Homerom Hrvatskoga zagorja.