Pučko otvoreno učilište Zabok poziva vas na koncert Lovro Pogorelić, u utorak, 24. listopdada s početkom u 20 sati u Gradskoj galeriji Zabok.

Koncert će biti održan u sklopu manifestacije 'Dani Ksavera Šandora Gjalskog', a uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Krapinsko - zagorske županije.

Lovro Pogorelić (1970.) dobio je prvu poduku iz klavira od svog oca Ivana, akademskog muzičara. Od dvanaeste godine radi s ruskim pijanistom i pedagogom Konstantinom Boginom. Od sedamnaeste godine redovito koncertira širom svijeta. Solistički ili s orkestrom, ostvaruje pijanističke kreacije uvjerljive snage i nepobitne individualnosti, o čemu je zapisano:
Stil Lovre Pogorelića precizan je i dobro školovan… (G. Norris, The Daily Telegraph, London, 1988.)
Evo jedinstvenog umjetnika koji će, nesumnjivo, podijeliti mišljenja. Diskutabilan za neke. Fascinantan za druge. Zanimljiv, u svakom slučaju… (A. Busser, Nice-Matin, 1992.)
Klavirski talent iz kategorije velikana… On je genijalan u svom sviranju bez nepotrebnog uljepšavanja, ne nastojeći nikoga zavesti, čineći sve da uđe u dušu svakom tonu i udahne mu punu vrijednost. Nema površnosti ili lakih rješenja u njegovoj izvedbi, sve je predstavljeno jasno i snažno… (P. Woetmann, Berlingske Tidende, Kopenhagen, 1993.)
Izgleda da Pogorelić ustrajno kreće uzbrdo... Neobično je i dirljivo iskustvo sresti tako velikog umjetnika. (J. Jacoby, Politiken, Kopenhagen, 2000.)
Hrvatski klavirski lav… Pogorelić je pijanist s velikim P. Njegova tehnika je nadmoćna a snaga medvjeđa … U "Slikama s izložbe" kontraste daje toliko plastično i snažno da možemo gotovo dotaknuti djecu u Tuileriesu, osjetiti napad Bydla, doživjeti orgiju boja u Limogesu, čuti huk u Katakombama, a Velika vrata Kijeva postala su veća i moćnija nego što smo čuli ikada prije. Je li ikome nedostajala Ravelova orkestracija? Ne, interpretacija Lovre Pogorelića je dovoljna… Prokofjev (7. sonata) ostaje vjeran sebi u sva tri stavka… U trećem je potpuno nadvladao uznemireni tempo, snažno ali s osjećajem, svirajući tako da svi ostaju bez daha. To je bilo nadmoćno! (H. Krarup, Dagblader, Danska, 2003.)
Pijanist Lovro Pogorelić pronašao je kako investirati u nezaobilaznost slavenske glazbe snažnim, raskošnim vlastitim stilom… Koncertni veteran svirao je preplavljenoj publici… (C. Porter, Washington Post, 2003.)
Jasno je da se radi o pijanistu izvjesne reputacije sa zadivljujućim muzičkim argumentima... (J. Hamada, The Record Geijutsu Disc Review, Japan 2006.)
U toj muževnoj perspektivi Sonata u h-molu osvanjuje vjerodostojnije od posljednjih prenemaganja s Dalekog Istoka. Isto tako, Dolina Obermann se ne valja u sublimnosti te na mračan način iznosi snažne stvari... (O. Bellamy, Le monde de la musique, Pariz, 2006.)
U Slikama s izložbe Lovro Pogorelić manje se trudi zavesti slušatelja nego ga voditi. Iz tog odsustva prisile, nije li više odan zapisu djela? Bez sumnje, zato što njegova dobro postavljena i odmjerena ekspresivnost, njegova živa harmonična inteligencija (Katakombe), njegov smisao za ganuće i njegovo nagnuće prizivu intimnog (Stari dvorac) zarobljava. Malo bučnosti i puno fino izbrušenih boja, gotovo bez našeg znanja, kroz prizivanje orkestra… (F. Langlois, Le monde de la musique, 2009.)
Briljantni Lovro Pogorelić u SC-u... Svirajući lirske, duboko introvertne, melankolične, nabijene emocijama, kompozicije iz serije Godine hodočašća na kojima je pokazao virtuoznu sposobnost postizanja pijanizma od kojih je publika zanijemila. (B92, Tanjug, autor nepotpisan, 2011.)
Lovri Pogoreliću u Hrvatskoj, a i izvan nje nije potrebno pokazivanje i/ili dokazivanje: ovaj ingeniozni umjetnik od formata posjeduje zavidnu nutarnju puninu koju sa sobom donose zrele godine, a koje su u sretnom suglasju sa superiornom tehničkom spremom. Kao ni njegov životopis, niti tehničku spremu Lovre Pogorelića nije potrebno opisivati – ona se podrazumijeva. Njegov položaj na našem sve razgranatijem pijanističkom obzorju ne može ugroziti niti jedan novi, blistavi talent. Prije bi se reklo da je Lovro Pogorelić jedna od referentnih točki suvremenog hrvatskog pijanizma. Takvog je umjetnika užitak slušati, bez obzira kojem se repertoaru okreće: Brahmsu, Lisztu, Chopinu ili, kako na ovom koncertu, ruskim autorima... (H. Novak Penga, KLASIKA.hr, 2017.)
Glavni dio koncerta bile su, međutim, Lisztove Transcendentalne etide… Nema sumnje da takva djela zahtijevaju pijaniste kolosalne klavirske tehnike i sposobnosti da sve poveže. Time je Pogorelić u potpunosti vladao. I dok smo uživali u tako rijetkoj prilici da steknemo jedinstveni uvod u jedno od najpoznatijih djela klavirske literature, u mislima nam nikako nije mogao izbjeći izraz "klavirski lav". To nipošto nije bilo čudno jer je i u rječnicima "klavirski lav" opisan kao "virtuozan, pijanist koji svira snažno". (Clauss Røllum-Larsen, Roskilde Avis, Danska, 2021.)
Lovro Pogorelić podučava klavir kao redoviti profesor pri Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i gostujući na Akademiji Perosi, Biella, Italija.
Snimio je prvi muzički DVD (za Denon) i nekoliko CD albuma za francuske kuće Lyrinx i Intrada. Utemeljitelj je i umjetnički voditelj PagArtFestivala.