Otvorenjem izložbe u Galeriji grada Zaboka počeli su ovogodišnji Dani Ksavera Šandora Gjalskog'.

Uime autorice, sve je prisutne je pozdravila njezina kćer.

'Njezina su ishodišta u tzv. nadrealističkim vizijama 50-tih i 60-tih godina umjetnosti u Europi. Ona pripada onom drugom polu apstrakcije koji nije geometriziran, koji nije konstruktivizam, koji se ne okuplja oko egzota i novih tendencija u našoj umjetnosti tog vremena već zapravo traga nad fantazmagoričnim. To nije samo nadrealizam već se oslanja na impulse podsvjesnog, na slikarstvo snova, na trojstvo tih nadrealističkih, metafizičkih i egzistencijalističkiih impulsa. Njezine su slike, iako je na prvog pogled radi o apstraktnoj teksturi i materiji, prepune vrlo suptilnih referenci na fizis, na materiju, tijelo, na naše unutarnje organe, srce. Vrlo često je taj moment srca kao ključnog središta u našem tijelu koje nas, osim psihe i mozga motivira na različite postupke kroz život, međutim u zadnjih desetak godina na njezinim se platnima mogu pronaći mitski motivi koji se vezuju i uz Orfeja, Pegaza, a ovim ciklusom slika koji je izložen u Zaboku bavi se problemom Armagedona i s obzirom na naslov izložbe 'Uzaludni sijač' trenutno na naše stanje gdje živimo u jednom dosta kataklizmičkom svijetu, čak se neki referiraju da smo u posljednjim vremenima, i bavi se mitološkim i biblijskim temama. S druge strane u njezinom slikarstvu postoji jedna dihotomija između kritičkog gledanja na tu našu suvremenu tobože tehnološku naprednu digitalnu civilizaciju i prirode. Priroda je ta kod nje koja zapravo nije sveproždirujuća i koja je zapravo podređena čovjeku nego je u kontekstu jedini spas, izlaz ili put da se vratimo sami sebi, rekla je likovna kritičarka i autorica predgovora, Iva Körbler.

Na izložbi je izbor većinom zadnjih, novih slika od 2016. do 2020. godine, riječ je o recentnom opusu i izabrane su one koje će biti prigodne za ovu jesensku izložbenu shemu, ali i za Dane Gjalskog kako bi ljudi u njima mogli pronaći i neke književne asocijacije, a ne samo biblijske i mitološke.

Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek je tom prigodom rekao kako se veseli što po 36. put o 40. godišnjici Nagrade Gjalski ni epidemija nije spriječila od najmlađih do najstarijih da objave izuzetno puno književnih djela, a da imamo čast i zadovoljstvo po drugi puta prisustvovati dodjeli Nagrade Gjalski Zoranu Feriću. 'Uz sve to sutra je poseban razlog za zadovoljstvo, posebno izdanje časopisa Republika koje će predstaviti Julijana Matanović, a koji je posvećen Nagradi Gjalski i samom piscu, a na taj način i Zaboku, rekao je gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek. Dodaje da je ova manifestacija finale najserioznijih događaja u gradu. 'Već u 12. mjesecu nam slijedi Prosinac u gradu koji je prožet kulturnim i sportskim manifestacijama ali laganijeg, ležernijeg sadržaja koji omogućava široj publici da uživa i nađe trenutak za uživanje. Ova manifestacija je finale jedne manifestacije koja ima nacionalno značenje, izuzetni je cijenjena u književnim krugovima, a onda to daje dodatni poticaj našim kulturnim djelatnicima, pretežno volonterima da se angažiraju i organiziraju programe tijekom godine koji zapravo, iako formalno nisu pod kapom Udruge Nagrade Gjalskog, ali su isti nosioci i nekih drugih događanja kao izložbi, koncerata i kazališnih predstava, rekao je gradonačelnik Hanžek.

Govoreći o značaju ove Kulturne manifestacije za Krapinsko – zagorsku županiju župan Željko Kolar rekao je da sama činjenica da je ova manifestacija proglašena od posebnog kulturnog interesa za Krapinsko – zagorsku županiju govori sama po sebi dovoljno. 'Dani Ksavera Šandora Gjalskog su iz jedne književne nagrade došli do jedne velike nacionalne manifestacije i kvaliteta programa to dokazuje. Gospođa Biserka Baretić, likovna diva i njezina izložba u Zaboku je poseban kulturan događaj ne samo za Zabok već za cijelu Krapinsko – zagorsku županiju i pozivam sve da dođu pogledati ovu izložbu jer to se ne viđa svaki dan, osobito umjetnicu koja tako dugo traje, međunarodno je priznata, koja je izlagala i radovi joj se nalaze u niz svjetskih muzeja. Što se tiče same Nagrade Ksavera Šandora Gjalskog, nagrada Hrvatskog društva književnika opet govori o jednoj težini samoj za sebe, a ono što nas posebno veseli Mala nagrada Gjalski i Nagrdaa Gjalski za srednjoškolce jer to je mogućnost mladim ljudima da se izraze, da to javno promoviraju i vjerujem da je to jedini pravi put kojim moramo ići, rekao je župan Kolar.