Kraj stare, 2005. po lijepom buju pamtili zagorski poljoprivrednici kojima je županijska vlast isplatila poticaje za biljnu proizvodnju. Zagorskom poljoprivredniku vlast je pomogla sa ukupno oko 90 tisuća kuna.


Najviše razloga za zadovoljstvo imaju lovci, kojima je gertašlin bogatiji skoro za polovicu poljoprivrednih penez. Za radnu obuku pasa dobili su 40 tisuća kuna poticaja. 16. 635 kuna podijeljeno je između 7 voćara za kupnju sadnica. 17. 450 kuna raskomadat će se između 25 vinogradara. Poticaj su dobili za osiguranje nasada, a Županija im pomaže plaćanjem 25% police osiguranja.

Po istom modelu PZ Začretje i Krapina zajedno su dobile 8. 902 kune za osiguranje svojih voćnjaka. Samo dva poljoprivrednika iskoristila su poticaj za okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda. Ukupno su dobili 6. 112 kuna. – Nisu to veliki novci, ali poljoprivrednik mora platiti svaki kupoprodajni ugovor čak i kad se radi o zamjeni zemljišta, a znate kako je na selu, nikad nema novaca – ispričao nam je Ivan Fuček iz Jurjevca koji je za 2 ha voćnjaka zamijenio 25 parcela.

Prema njegovom mišljenju okrupnjavanje bi išlo brže kad bi se stvari rješavale na licu mjesta. – Ovak čekam kraj godine, a većini ljudi koja se odluči na okrupnjavanje novac treba odma jer inače mora u dug - jasan je Fuček. Zahvalnost poticaju izrazio je i mladi vinogradar Siniša Škrablin iz Huma na Sutli koji kaže da svaka kuna dobro dođe, ali misli da bi poticaji morali biti viši. – Ulaganja su stvarno velika, pogotovo ak krenete ispočetka sa vinogradom. Tu ima raznih troškova, žice, stupovi, špricanje, prihranjivanje, a novaca malo – govori Škrablin koji bi želio da poticaje dobiva što kraće jer želi da njegova proizvodnja čim prije stane na noge pa da ne mora nikoga prositi.


Oštri kriteriji

Mali broj poticaja županijski stručnjaci opravdavaju oštrim kriterijima. – Svaki poticaj mora biti razvojan, mora stimulirati da se nešto poveća, da bude bolje nego što je bilo prije – županijsku je politiku objasnio Dražen Krušelj koji ističe da je cilj zagorske poljoprivrede stvaranje kvalitetne grupacije brandova, poput zagorske purice.

Stručnjaci pričaju, a mediji prenose, prilagodba poljoprivrede za utakmicu sa konkurencijom biti će jedan od najvećih problema Hrvatske u europskoj zajednici naroda. Taj bi problem pogotovo mogao pogoditi zagorske poljoprivrednike koji se muče sa usitnjenim posjedima, brdovitim terenom i zastarjelom agrotehničkom opremom.

Stoga kao i na bogatijem zapadu domačem človeku svaka kuna dobro dojde . Krapinsko zagorska županija daje bespovratna sredstva.

U prošloj godini poljoprivrednicima je donirano oko 90 tisuća kuna.