Foto: HRT Screenshot

Iza još jednog meteorološkog proljeća ostali su izraženi temperaturni kontrasti, ali i potvrda trenda koji se posljednjih godina često ponavlja. Naime svibanj i cijelo proljeće u većini Hrvatske bili su topliji od prosjeka

Ovogodišnji svibanj donio je rijetko viđenu kombinaciju hladnih i vrlo toplih razdoblja. Tijekom prva tri tjedna srednja temperatura zraka u većini krajeva bila je niža od uobičajene dok je posljednjih desetak dana mjeseca bilo osjetno toplije od prosjeka, ponegdje i iznimno, sumirao je Zoran Vakula u svojoj analizi za HRT.

Na brojnim postajama DHMZ-a zabilježeni su dnevni temperaturni rekordi za svibanj, a u Imotskom, Pargu pokraj Čabra, Rabu, Sinju i Omišlju dva uzastopna dana bila su rekordno topla za taj mjesec. U Rijeci je 24. svibnja izmjeren 31,4 Celzijeva stupnja, što je najviša temperatura ikad zabilježena tako rano tijekom godine.

Zbog snažnog zatopljenja krajem mjeseca prosječna svibanjska temperatura u većini Hrvatske završila je iznad višegodišnjeg prosjeka. U Splitu je tako ovo bio 15. najtopliji svibanj otkako postoje mjerenja, u Rijeci i Zagrebu 14., a u Dubrovniku sedmi najtopliji.

Količina oborine bila je vrlo neujednačena. Dok su Šibenik, Komiža i posebno Dubrovnik imali manjak kiše, u Poreču, Rijeci, Varaždinu i Zagrebu zabilježen je višak. Osim toga, tijekom mjeseca bilo je i snijega.

Nakon toplog ožujka i travnja, pri čemu je na Jadranu i uz njega travanj uglavnom bio vrlo topao, i srednja proljetna temperatura zraka bila je viša od prosjeka u cijeloj zemlji, navodi Vakula.

U Zagrebu je ovo bilo šesto najtoplije proljeće od početka mjerenja u Maksimiru. U Splitu je razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja peto najtoplije u povijesti, u Dubrovniku treće, a u Rijeci drugo najtoplije, odmah iza rekordne 2007. godine.

Istodobno su Rijeka, Split i Dubrovnik među gradovima s najmanje proljetnih oborina. Rijeka zauzima sedmo mjesto na ljestvici najsušnijih proljeća dok su Split i Dubrovnik treći. Za razliku od njih, Zagreb nije imao manjak oborine; ovogodišnje proljeće ondje je 27. najkišovitije među 78 promatranih godina.

U Zagrebu je količina oborine od siječnja do svibnja među 13 najvećih otkad postoje mjerenja, a i većina hrvatskih krajeva bilježi manji višak oborine, ponajprije zahvaljujući siječnju i veljači.

Odstupanje temperature još je izraženije jer je u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja srednja temperatura zraka bila deveta najviša u Osijeku, peta u Zagrebu, četvrta u Gospiću i Rijeci, treća u Splitu dok je u Dubrovniku toplijih prvih pet mjeseci zabilježeno samo tijekom rekordno tople 2024. godine.

Prema sezonskoj prognozi DHMZ-a, velika je vjerojatnost da će sva tri ljetna mjeseca biti toplija od prosjeka, pri čemu bi najveće pozitivno odstupanje moglo biti u srpnju.

Stručnjaci upozoravaju da se na sezonskoj razini ne mogu predvidjeti trajanje, učestalost ni rasprostranjenost toplinskih valova, premda je izgledno da će ih biti tijekom ljeta. Mogući su i kratkotrajni prodori hladnijeg zraka te razdoblja s temperaturama oko ili ispod prosjeka za ljetne mjesece.

Prognoze oborine znatno su nepouzdanije od temperaturnih, upozorava Vakula. Ipak, za veći dio zemlje tijekom ljeta očekuje se ukupno manje oborine od višegodišnjeg prosjeka, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja takvog scenarija. Najizraženiji manjak kiše moguć je u srpnju dok za lipanj postoje naznake količina oborine bližih prosjeku, ponegdje i većih.

Zbog pljuskovitog karaktera ljetnih oborina očekuje se velika prostorna neujednačenost. Ponegdje bi u kratkom razdoblju mogla pasti količina kiše, usporediva s tjednim ili mjesečnim prosjekom, dok bi drugi krajevi mogli ostati bez značajnije oborine i nekoliko tjedana. Za takve pojave, osobito grmljavinska nevremena, DHMZ preporučuje praćenje kratkoročnih prognoza i upozorenja.

Ni najnovije dugoročne prognoze za jesen zasad ne daju mnogo razloga za optimizam onima koji priželjkuju dugotrajnije hladnije razdoblje.