Za razliku od svih drugih dana liturgijske godine, post i nemrs obvezni su jedino na Veliki petak. Za Badnjak, ili petkom preporučuje se izbjegavati meso, no nije obvezno, dok je Veliki petak prije Uskrsa kršćanski spomendan Isusove muke i smrti i na taj dan se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti, i trebaju  postiti.

Koliko je taj dan važan pokazuje i to što je to jedini dan u kojem se ne služi misno slavlje, a šute čak i crkvena zvona (ili, ponegdje, zvone 'na kant', udarajući klatnom samo na jednu stranu, kao kod pogreba). Zato je za sve katolike od 18 do 60 godina obvezan post, a za one starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, dok post znači da se osoba treba suzdržati od pića i hrane.

Ipak, kako ističe popularni gastroblog Plava kamenica, post se prečesto izrodio u pravu gozbu. "Budući da se na Veliki petak ne smije jesti meso, riblji restorani zarađuju puno novca na velikim skupim ribama i rakovima, a drugi restorani koji se bave višim rangom hrane, prodaju nevjerojatne količine dimljenog lososa. Ni kavijar nije izvan igre. Svi koji su kršćani, na Veliki petak, dan kad je ubijen Bog, zaista ne bi smjeli jesti šanpjere, škrpine, jastoge i škampe, jer to zvuči kao da slave ubojstvo Boga. Veliki petak dan je za najskromniju hranu u godini; malo povrća i malu plavu ribu", pišu.

Riba, dakako, nije obvezna, i ovisi o podneblju. U kontinentalnome dijelu Hrvatske se na Veliki petak najčešće jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, ali se jede i riba, najčešće šaran i štuka, dok se u Istri, Primorju i Dalmaciji jedu morska riba i plodovi mora.