Hrvatski sabor donio je u petak novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojim se uvode značajne promjene u regulaciji stanovanja i upravljanja višestambenim zgradama.

Među ključnim novostima je zahtjev da vlasnici stanova koji ih daju u kratkoročni najam pribave suglasnost dvije trećine suvlasnika zgrade. Ova mjera ima za cilj unaprijediti kvalitetu stanovanja i smanjiti potencijalne konflikte u zgradama, piše Zagreb. info.

Vlasnici koji žele iznajmljivati stanove za kratkoročni najam morat će dobiti i suglasnost neposrednih susjeda, a isto vrijedi za tihe djelatnosti koje stvaraju buku ili stanove iznajmljene većem broju osoba (petorici ili više punoljetnih osoba koje nisu rodbinski povezane). Oni koji već iznajmljuju stanove, imaju rok do 31. prosinca 2029. da pribave potrebne suglasnosti.

Zakon jasno definira uloge upravitelja zgrada, predstavnika suvlasnika i prava suvlasnika, uključujući obvezu plaćanja zajedničke pričuve. Novčane kazne uvode se za prekršaje poput izvođenja radova koji narušavaju statiku zgrade, zatvaranja balkona ili postavljanja uređaja na uličnu fasadu. Kazne za upravitelje kreću se od 700 do 5.500 eura, dok za suvlasnike iznose od 400 do 10.000 eura.

Za izvođače nezakonitih radova, poput neovlaštene ugradnje klima uređaja, kazne su između 5.500 i 10.000 eura.

Smanjena je potrebna većina suvlasnika za donošenje određenih odluka. Za hitne popravke, poput puknuća cijevi, više nije potrebno prikupljati suglasnost. Kod nužnih popravaka, primjerice sanacije krova, dovoljna je suglasnost jedne trećine suvlasnika. Odluke vezane za redovnu upravu, poput izbora predstavnika, upravitelja ili ugradnje lifta, zahtijevaju suglasnost više od polovice suvlasnika, dok za investicijsko održavanje, odnosno veća ulaganja u zgradu, treba pristanak 80% suvlasnika.

Nadalje, zakon omogućuje ugradnju liftova i obnovu fasada u zaštićenim urbanim cjelinama uz državne poticaje od 33%, uz mogućnost dodatne subvencije lokalne samouprave. Vlada će za to donijeti posebne programe i osigurati financijska sredstva.

Jedna od značajnih novina je uvođenje zajednice suvlasnika s pravnom osobnošću, koja će imati vlastiti OIB. Ovo bi trebalo olakšati upravne i sudske procese te omogućiti lakšu prijavu zgrada za razne fondove, poput energetske obnove ili ugradnje solarnih elektrana.

U skladu s promjenama vezanim uz prikupljanje suglasnosti suvlasnika, izmijenjen je i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, jer se nova pravila primjenjuju i na stanove koji se iznajmljuju za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Izmjene tog zakona također uvode uži pojam domaćina, koji se odnosi na iznajmljivače s prijavljenim prebivalištem u istoj lokalnoj jedinici gdje se nalazi objekt u kojem pružaju smještaj (soba, apartman, kuća za odmor).

Rok za istek privremenih rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga produžen je do 31. prosinca 2026., ali od početka 2025. godine, (01. siječnja), neće biti moguće podnositi nove zahtjeve za ta rješenja.

Uz to, izmijenjen je Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, koji sada detaljno regulira postupak katastarske izmjere, osigurava zakonito informiranje i uključivanje svih zainteresiranih strana te uređuje način dostavljanja dokumenata u postupcima katastarske izmjere i izradi geodetskih elaborata, piše Zagrebinfo.