Fotografija je ilustrativnog karaktera i nije u vezi s navedenim događajem, niti osobama

Kako neslužbeno doznajemo, jedna je 33-godišnja žena iz Zlatara odlučila putem Interneta prodati čizme za oko 25 eura, a njen pokušaj prodaje završio je na način da ju je lažni kupac opelješio za oko 2000 eura.

Budući da je kriminalističko istraživanje u tijeku, policija detalje još ne iznosi, ali su iz PU krpainsko – zagorske potvrdili da su jučer zaprimili prijavu 33-godišnjakinje.

„Jučer, 28. ožujka 2023. godine, prijavila je 33-godišnja hrvatska državljanka kako je na Internet oglasniku objavila oglas o prodaji cipela, nakon čega ju je preko internetske aplikacije kontaktirala nepoznata osoba i poslala joj poveznicu internetske stranice s uputama. 33-godišnjakinja je potom otvorila link, upisala podatke svoje bankarske kartice, nakon čega joj je s bankarskog računa skinut novčani iznos od nekoliko tisuća eura.“, kažu iz PU krapinsko zagorske.

Kako se ovakve prevare događaju sve češće, PU krapinsko – zagorska objavila je i savjete građanima, kako da izbjegnu ovakve situacije. Objavu prenosimo u cijelosti:

„Budite oprezni na društvenim mrežama prilikom pronalaska oglasa za povoljnu kupovinu.

Svakim danom sve češće i više komuniciramo preko modernih tehnologija, na internetu plaćamo račune, naručujemo odjeću, prodajemo stvari i sl. Uz sve navedene prednosti, online svijet donosi i određene opasnosti. Danas kriminalci imaju još više mogućnosti za različite prijevare putem interneta, u kojem su žrtve trgovci i potrošači, svi oni koji „kupuju- prodaju“. 

Pa prema tome kako se pripremiti i zaštiti od prijevara koje vrebaju u virtualnom svijetu ?

Kako bi lakše prepoznali prijevare i da ne postanete iduća žrtva, bitno je prepoznati glavne indikatore prijevare:

slanje poveznice(linka) koji naizgled vodi na stranice trgovačkih društava koje se bave poštanskim i dostavnim uslugama s objašnjenjem kako se treba registrirati i unijeti osobne podatke,

lažni/kopirani izgled WEB stranice trgovačkih društava, lako prepoznatljiv po brojnim pravopisnim i gramatičkim greškama hrvatskog jezika, u kombinaciji sa stranim jezicima, (najčešće se koriste Internet prevoditelji), jedan od indikatora je i zahtjev za unosom podataka sa debitne/kreditne kartice (broj kartice te posebice tzv. sigurnosni CVC/CVV troznamenkasti broj sa poleđine kartice ),

zahtjev za pristup Internet bankarstvu (unos broja tokena, OTP iz tokena i APPLI2/MAC iz tokena),

također jedan od indikatora koji se pojavljuje u posljednje vrijeme se odnosi na poruke/ponude za kupovinu putem WEB stranice oglasno-prodajnih portala, koje potencijalni prodavatelj zaprima na svoj mobilni telefon ( kroz aplikacije za komunikaciju) pri čemu su zabilježene poruke sa pozivnih brojeva drugih zemalja ali i brojevi hrvatskih mreža.“