Tvrtka Autocesta Zagreb – Macelj, koja je koncesionar na istoimenoj autocesti, poslala je nedavno zahtjev resornom Ministarstvu prometa da joj država plati oko 70 milijuna kuna za naknade zbog pada prometa, doznaje Večernji list.

Novac vraćaju s kamatama

AZM, čiji je većinski vlasnik austrijska građevinska tvrtka Strabag, ima pravo na tu naknadu prema koncesijskom ugovoru u kojem se država obvezala da će koncesionaru nadoknaditi pad prihoda ako dođe do pada prometa. Zahtjev AZM-a bio je hladan tuš za Vladu i resorno Ministarstvo zbog upravo započetog procesa davanja ostalih autocesta u Hrvatskoj pod koncesiju.

To ih je osvijestilo jer neće biti baš moguće dobiti od koncesionara tri milijarde eura odjednom bez uvjeta poput nadoknade u slučaju pada prometa koju ima AZM, a kako su to u Vladi zamislili. Prema posljednjim dostupnim podacima za prvi kvartal ove godine, AZM bilježi pad prometa od 8,6 posto i pad prihoda od pet posto.

No koncesijski ugovor predviđa i da koncesionar mora vratiti novac koji je dobio za nadoknadu u slučaju pada prometa, kad promet ponovno počne rasti, i to uz kamatu od šest posto. No upitno je kad bi se to moglo dogoditi jer je i u Hrvatskoj i u Europi trend pada prometa na autocestama.

Prebijanje duga za PDV

Osim da država plati što se obvezala ugovorom, jedno od mogućih rješenja problema s plaćanjem nadoknade u slučaju pada prometa je, doznajemo, i da se prebije dug za PDV koji država potražuje od AZM-a. Ta je tvrtka oslobođena plaćanja PDV-a na cestarinu, no sporno je plaćanje PDV-a na izvođenje radova.

AZM tvrdi da ne mora plaćati PDV i po toj osnovi, dok Ministarstvo financija smatra da mora. Na Upravom sudu vodi se spor vrijedan 50-ak milijuna kuna, koliko bi AZM trebao platiti PDV na nedavno izvedene radove.

Najskuplja cestarina, a ne plaćaju koncesijsku naknadu

Vožnja autocestom Zagreb – Macelj najskuplja je u Hrvatskoj. Cijena cestarine po kilometru je ondje čak 80 lipa, dok je, primjerice, na Hrvatskim autocestama ta cijena 46 lipa kilometru. Usto, ne plaća koncesijsku naknadu, ali je 2009. i 2010. godine platio ukupno oko 1,5 milijun kuna kamata za zajmove od države. Nadalje, država kao manjinski vlasnik redovito financira AZM. Ove je godine riječ o 54 milijuna kuna.

Večernji list / Zagorje.com