Tijelovo, jedan od važnijih blagdana Katoličke crkve, u Hrvatskoj je od 2001. godine i službeni državni blagdan te neradni dan. No, koliko zapravo znamo o njegovu značenju i poruci?

Tijelovo se uvijek slavi deveti četvrtak nakon Uskrsa, točnije prvi četvrtak nakon svetkovine Presvetog Trojstva. Riječ je o svetkovini Presvetog Tijela i Krvi Kristove, u kojoj se vjernici prisjećaju ustanovljenja euharistije na Posljednjoj večeri.

Iako je euharistija prvi put obilježena još na Veliki četvrtak, Crkva je tek u 13. stoljeću dobila poticaj da se toj tajni posveti poseban blagdan. Zaslužna za to bila je sveta Julijana iz belgijskog grada Liègea – redovnica koja je još kao djevojčica doživjela viđenja puna simbolike. U jednome od njih vidjela je puni mjesec s tamnom mrljom – znak da Crkvi nedostaje jedno slavlje. Prema Julijani, sam Bog joj je objasnio da je riječ o nedostatku svetkovine posvećene Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Tek 20 godina kasnije Julijana je otkrila svoju poruku mjesnom biskupu, a ideju o novoj svetkovini podržao je i tadašnji arhiđakon James Pantaleon, koji će kasnije postati papa Urban IV.

Prvo službeno slavlje Tijelova održano je 1246. u Liègeu, a papa Urban IV. proglasio ga je blagdanom za cijelu Crkvu 1264. godine, no zbog njegove iznenadne smrti svetkovina se u cijelom katoličkom svijetu počela širiti tek u 14. stoljeću.

Tijelovo danas nije samo uspomena na crkveni događaj. To je dan kada se vjernici prisjećaju duboke istine kršćanske vjere – da je Bog postao čovjekom kako bi nam bio blizak. Kroz kruh i vino, koje je Isus pretvorio u svoje Tijelo i Krv, vjernici do danas primaju sakrament euharistije – središte svake mise i srce katoličke duhovnosti.

Procesije koje se održavaju diljem Hrvatske na Tijelovo simboliziraju upravo to – izlazak svetoga u svakodnevni život, ulice i trgove, podsjećajući da duhovnost ne pripada samo crkvenim zidovima, već i zajedništvu naroda.