Nezadovoljni odlukom Vlade RH o razvrstavanju brdsko – planinskih prostora, čelnici zagorskih gradova i općina iz redova SDP-a tražit će sastanak s resornim ministrom i uputiti otvoreno pismo ministarstvu, s namjerom da se stvori pravedniji model brdsko – planinskog obuhvata.

Na tu temu održali su konferenciju za medije u Gornjoj Plemenščini u Pregradi. Zašto baš tamo? – Ovo mjesto nije okarakterizirano kao brdsko – planinski prostor, a nekoliko kuća ispod, koje se nalaze u Općini Đurmanec, jest. Ovakvih primjera ima u svakoj jedinici lokalne samouprave u krapinsko – zagorskoj županiji, ali i diljem Hrvatske – pojasnio je gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj, naglasivši kako je to nepravedno.

Naime, samo osam JLS u našoj županiji karakterizirano je kao brdsko – planinski prostor. – Želimo naglasiti i da niti jedna od ostalih JLS nije u potpomognutom području, već smo u petoj ili šestoj skupini, kao razvijena područja, a nismo ušli ni u ITU mehanizam. Stavljeni smo u podređeni položaj u odnosu na druge, bile one manje razvijene ili razvijenije od nas. Ovakav obuhvat je nepravedan i diskriminirajući, stoga tražimo da se stvori jedan pravičniji model koji će i nama omogućiti da konkuriramo svojim kvalitetnim projektima na natječajima – rekao je Vešligaj.

Istaknuo je i kako je potrebno napraviti strategiju kako zadržati ljude na ovim prostorima, razvoja poljoprivrede i turizma. – U tome bismo trebali učiti od susjednih zemalja koje nisu gledale granice lokalnih samouprava, nego cjelokupni prostor te su napravili mjere i kreirali javne politike kojima su ljudima dali razloge da ostanu tamo živjeti, privređivati. Vrijeme je za djelovanje, da nam se bregi prestanu prazniti – zaključio je Vešligaj.

-Ovdje smo se skupili da kažemo da smo mi za, a ne protiv. Za to da svi imamo iste uvjete prilikom javljanja na europske natječaje. Nitko nije protiv toga da Krapina ima ITU mehanizam. Dapače, pozdravljamo tu odluku. Nitko nije protiv da naše kolege odnosno općine i gradovi budu u brdsko – planinskim područjima, da su neke  naše općine i gradovi u potpomognutim područjima, niti protiv toga da je dio naših JLS u ITU mehanizmu grada Zagreba. Ali, moramo skrenuti pozornost na nepravednost i nekonkurentnost onih JLS koje nisu niti u jednoj ovoj skupini. Jer, kako su postavljeni natječaji, s nedostatkom tih 6 bodova u startu, nema šanse da se to nadoknadi. I niz kvalitetnih projekata u samom startu su na neki način onemogućeni da dobe sredstva, a kao čelnici lokalne samouprave, svaki gradonačelnik i načelnik se bori za projekte koji će podići kvalitetu života ljudi koji žive na tom području – rekao je Kolar.

Dodao je da je teško objasniti ljudima da oni na 500 m nadmorske visine nisu u brdsko – planinskom području, a da njihovi susjedi u susjednoj općini koji su 100 m nadmorske vidine ispod njih, jesu, te da njihova općina dobiva veća sredstva za vrtić i za čišćenje i održavanje prometnica, da ima posebne natječaje, više bodova u samom startu... -  To je začarani krug iz kojeg će se teško izaći, ako nećemo izjednačiti uvjete za ostale JLS ili ako država ne formira poseban fond za one koji nisu u ovim zaštićenim ili specifičnim kategorijama, da se i njima omogući da dođu do EU sredstava – rekao je Kolar.

Najavio je da će na sjednici Vlade sa županima u Virovitici pokrenuti ovu temu. -Smatram da je izuzetno bitna, a mi imamo konkretne prijedloge kako bi mogli izaći iz te situacije. Napravit ćemo mali memorandum vezano za to, proslijediti ministru Šime Erliću i zatražiti kod njega sastanak s konkretnim prijedlozima. Ako ima i malo dobre volje, ovo što se traži je pravedno, a u krajnjoj liniji, i Europska komisija se zasniva na regionalnoj jednakosti. Ovdje ne da nemamo ravnopravni regionalni razvoj, nego čak imamo neravnopravni razvoj općina i gradova. To nije održivo. Slijedi memorandum i zahtjev ministru za jednim ozbiljnim sastankom – zaključio je Kolar.

Na konferenciji za medije sudjelovali su i gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek, gradonačelnica Grada Zlatara Jasenka Auguštan-Pentek i  načelnica Općine Konjščina Anita Krok.