Županijska organizacija SDP-a Krapinsko-zagorske županije održala je konferenciju za novinare u Zaboku na temu „Odgovornost Vlade Republike Hrvatske za manjak decentraliziranih sredstava“.

Župan Željko Kolar je istaknuo da raspodjela decentraliziranih sredstava ugrožava funkcioniranje samog sustava i gdje je tu odgovornost Vlade i predsjednika Vlade, a spomenuo je i inicijativu Kluba SDP-a u Saboru oko opoziva predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića.

Jasenka Auguštan naglasila je kako su 54 oporbena saborska zastupnika predala zahtjev za izglasavanje nepovjerenja premijeru Plenkoviću, smatrajući ga izravno odgovornim za dugotrajno urušavanje sustava gospodarenja otpadom. Osvrnula se na nedavni slučaj ilegalnog deponiranja otpada u Gospiću, istaknuvši da taj incident jasno pokazuje zakazivanje brojnih državnih institucija, nadležnih ministarstava i Državnog inspektorata. - Godinama su se namjerno ili nepažnjom slabili nadzorni mehanizmi, stoga slučaj u Gospiću nije nikakva izolirana pojava, već jasan dokaz sustavnog nereda za koji političku odgovornost snosi isključivo predsjednik Vlade – rekla je Auguštan te apelirala na saborske zastupnike vladajuće većine da prilikom glasovanja stave interese zaštite okoliša i zdravlja građana ispred stranačke stege.

Župan Željko Kolar detaljno je pojasnio golemi jaz između poslova koje država prebacuje na županije i novca koji im za to ustupa.

– Lokalna i regionalna samouprava ovise o tri stvari. Prva je sposobnost lokalne i regionalne samouprave da povlače sredstva iz europskih fondova, što mi radimo. Druga su decentralizirana sredstva koja su, prema Ustavu, namijenjena lokalnoj i regionalnoj samoupravi za obavljanje njezinih dužnosti, a iz tih se sredstava omogućuje razvoj sustava. Treća su izravni javni pozivi i natječaji koje Vlada Republike Hrvatske raspisuje kroz vlastiti proračun – rekao je Kolar dodavši kako se Krapinsko-zagorska županija u suočava s velikim nesrazmjerom između svojih obveza i sredstava koja su joj na raspolaganju.

Kolar je upozorio kako decentralizirana sredstva nisu dostatna ni za osnovno funkcioniranje sustava, što se obrazovanja tiče.

– Više od 85 posto ukupnih decentraliziranih sredstava Krapinsko-zagorska županija troši samo na održavanje. Za režije i redovito održavanje Županija na godišnjoj razini izdvaja gotovo dva milijuna eura. Po zakonu bi svako naše ulaganje trebalo biti ulaganje u nadstandard. U kontinuitetu smo upozoravali Vladu i resorno ministarstvo da je dugoročno takvo stanje neodrživo. Nažalost, i ta mala povećanja koja su se događala tijekom godina bila su višestruko manja od inflacije koja je u tom trenutku bila u Republici Hrvatskoj – upozorio je Kolar.

 Upozorio je i na zamku investicijskog ciklusa kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ističući bojazan od sloma kada se novi i obnovljeni školski objekti dovrše, jer će troškovi njihove energije i održavanja višestruko porasti bez pomoći države. Govoreći o zdravstvu, župan je podsjetio da bolnice i domovi zdravlja dobivaju premalo sredstava čak i za plaće, a kamoli za opremu i režije, zbog čega država periodično mora sanirati nagomilane dugove. Zaključio je kako je takav model neodrživ te da forsiranje sustava koji u startu stvara gubitke dokazuje da je vlast potpuno zakazala.

Saborska zastupnica i načelnica Općine Konjščina Anita Curiš Krok konstatirala je da problemi u javnim službama nisu slučajni ekscesi, već dokaz da su brojni segmenti države pred pucanjem nakon desetljeća Plenkovićeve vlasti. Naglasila je da središnja vlast redovito nameće nove zadaće lokalnoj razini, ali ih financijski ne prati, što se ponajviše osjeti na troškovima predškolskog odgoja i rada vatrogasnih službi.

– Ako se Vlada već hvali vrtićima, onda neka ih i plati. Njezino ulaganje u naše vrtiće iznosi možda 25 do 30 posto, dok ostalo jedinice lokalne samouprave osiguravaju same. Problem je i u načinu financiranja te ulaganja, zbog indeksa razvijenosti, na čiju potrebu promjene upozoravamo već godinama, kao i zbog brdsko-planinskog statusa i statusa potpomognutih područja – upozorila je.

Kada je riječ o vatrogastvu, podsjetila je na veliki požar u Dalmaciji i angažman vatrogasnih ekipa koje su na intervencije odlazile iz drugih dijelova Hrvatske. Istaknula je kako se u takvim situacijama ne postavlja pitanje iz kojeg područja vatrogasci dolaze, već svi djeluju zajedno, dok financijski teret troškova opreme i njezina trošenja nakon intervencija ostaje na lokalnim sredinama.

Također je upozorila na golemu razliku između Zagreba i ostatka zemlje, podsjetivši da većina građana živi u ruralnim krajevima gdje nema razvijenog javnog prijevoza ni jednake dostupnosti usluga, zbog čega državna politika mora hitno promijeniti pristup prema manjim sredinama.

Curiš Krok upozorila je i na sve izraženije društvene probleme, uključujući nasilje u obiteljima i femicid. Smatra da sustav socijalne skrbi, unatoč velikom angažmanu stručnjaka, nema dovoljno smještajnih kapaciteta kako bi se pravodobno i učinkovito zaštitile osobe koje se nalaze u opasnim obiteljskim okolnostima.

– Obitelji su nam tempirane bombe, a nema dovoljno izdvajanja iz obitelji. Zbog toga, nažalost, i centri koji rade punom parom nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta da bi riješili te probleme. To su samo neki od sustava koji su u rasulu. Bojim se da gospićki slučaj, koji se tiče zaštite zdravlja i okoliša, nije jedini sustav koji je u katastrofalnom stanju. Mislim da, kada vidite da vam nešto ne ide i kada nešto ne znate skuhati i ispeći, onda to jednostavno nemojte više raditi i prepustite to drugima – zaključila je Curiš Krok.