Foto: Hyla

Lijepo i toplo vrijeme razlog je češćega i duljega boravka ljudi u prirodi (zbog uređivanja okućnica, poljoprivrednih radova ili šetnja u prirodi) te se tada povećava mogućnost slučajnoga susreta sa zmijama. Da biste što bezbrižnije mogli boraviti u prirodi, iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije "Zagorje Zeleno" preporučuju nošenje dugih hlača i visoke obuće (gojzerice, čizme) kako biste zaštitili noge od ugriza. Također pripazite na to gdje ćete stati, prije odmora provjerite mjesto na koje želite sjesti te ne dodirujte nepregledna mjesta. 

U slučaju nailaska na zmiju nemojte paničariti te je ne pokušavajte uhvatiti, nego je polako zaobiđite ili zaplašite udarcima nogom o tlo i pustite da sama otiđe svojim putem. 

Iako većini ljudi susret sa zmijom nije ugodan, imajte na umu da ste vjerojatno naišli na neotrovnicu, s obzirom na to da u Hrvatskoj od ukupno 15 vrsta zmija žive samo 3 vrste otrovnica (poskok, riđovka i planinski žutokrug). Preostalih su 12 vrsta neotrovnice.

U slučaju zmijskoga ugriza zmiju nemojte pokušati uhvatiti ili ubiti kako biste je odnijeli liječniku jer bi pritom mogla ponovno nekoga ugristi. Liječnici veoma dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a točno određivanje vrste nije potrebno jer se za ugrize svih triju naših otrovnica primjenjuje isti protuotrov. Osoba koju je ugrizla zmija trebala bi se smiriti koliko je god to moguće te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva, a ranu pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova. Osobu je potrebno što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove, a poželjno bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ugrizeni dio tijela (ruku ili nogu) s pomoću čvrstoga predmeta i zavoja.

Zmija se ne treba bojati, nego ih treba štititi jer su dio prirodnoga bogatstva i važne su za očuvanje ekosustava. Iznimno važnu ulogu imaju u suzbijanju malih sisavaca (miševi, voluharice, rovke itd.) te tako umanjuju rizik od prijenosa zaraznih bolesti. Naime, pretjerano velike populacije glodavaca djeluju kao podloga za širenje različitih bolesti, ali prouzročuju i uništavanje prirodnih dobara (usjeva). Sve zmije u Republici Hrvatskoj zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode i pratećim pravilnicima. Zabranjeno ih je namjerno uznemirivati, hvatati i držati u zatočeništvu, ozljeđivati i ubijati.

Izvor: Zavod za zaštitu okoliša i prirode