Mlijeko iz mljekomata je bez prerada, dodataka i ulijevanja u tetrapak. Lokacije na kojima su zagorski vlasnici OPG-ova postavili mljekomate su u Krapini, Zlataru, Zaboku, Donjoj Stubici, Pregradi i Konjščini. Jedno je vrijeme mljekomat bio postavljen u Bedekovčini, ali je zbog slabe prodaje ubrzo preseljen u Konjščinu. U Krapini su pak jedno vrijeme bila dva mljekomata, ali je jedan također zbog nerentabilnosti maknut.

Prodaja još nije zadovoljavajuća. Tako barem kažu zagorski vlasnici mljekomata. Smatraju da je cijena ta koja određuje što će se i gdje kupovati. Ljudi nemaju novaca i zato kupuju mlijeko u trgovačkim centrima na akcijama i to po dvije kune i par lipa. Dok god ljudi ne budu prepoznali kvalitetu i domaći proizvod, ostat će ovako, smatraju. Krapinsko - zagorska županija daje i novčane potpore domaćim uzgajivačima krava za promociju i prezentaciju važnosti konzumacije domaćeg svježeg mlijeka i to kroz financiranje prvog punjenja mljekomata.

Prvi mljekomat otvoren u Krapini u srpnju 2013. godine. Na taj se potez odlučio mladi poljoprivrednik Dario Benko iz naselja Kuzminec u općini Mihovljan, koji je prvi automat iz kojeg teče mlijeko za šest kuna postavio u Krapini, kod autobusnog kolodvora. Benkovi se ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom bave više od desetak godina. -  Dnevno na bankomatu u Krapini prodamo do četrdesetak litara mlijeka. Kada bi prodaja bila malo veća, bilo bi puno isplativije – priznaje mladi poljoprivrednik Benko.

Željko Mladić iz zlatarskog kaštela koji ima čak četiri mljekomata ističe da je interes ljudi osrednji.  - Malo više se proda u Donjoj Stubici i Zaboku, a puno manje u Zlataru i Konjščini. Stoga ćemo jedan mljekomat preseliti doma i cijena povoljnija jer tada nećemo plaćati najam – rekao je Mladić.