Prošle 2022. je godine u Hrvatskoj prijavljeno 4 485 sumnji na nuspojave lijekova, što je dvostruko manje no u 2021. kad je HALMED zaprimio 9 966 prijava.

Broj prijava pao je jenjavanjem pandemije. Naime, pretprošle je godine broj prijavljenih sumnji porastao zbog onih na nuspojave cjepiva protiv COVIDA-19. S obzirom na to da se u 2022. broj prijavljenih nuspojava na cjepivo smanjio, pao je i ukupni broj prijava nuspojava na lijekove, piše zagreb.info.

U 2022. zaprimljene su 673 prijave sumnji na nuspojave cjepiva, od toga 561 za cjepiva protiv bolesti COVID-19, dok je za ostala cjepiva zaprimljeno 112 prijava nuspojava.

Najviše prijavljenih nuspojava, više od 1 700 njih, odnosilo se na citostatike, dok je oko 1 400 bilo na lijekove za živčani sustav. Po učestalosti nuspojava na trećem su mjestu antibiotici s više od 1 000 prijava.

Što se tiče samih nuspojava, najčešće su prijavljivane  pretjerana pospanost, vrućica i povišena tjelesna temperatura, mučnina, glavobolja, proljev, slabost, umor, crvenilo, povraćanje i osip.

One su karakteristične za klasične sintetske lijekove. Obično su blagog karaktera te prolaze za nekoliko dana, pa nema potrebe za dodatnim liječenjem ili se simptomatski liječe, analgeticima i antipireticima.

Od 2 616 prijava sumnje na ozbiljne nuspojave lijeka, njih 1 896 odnosilo se na medicinski značajno ozbiljno stanje, 384 tražilo je hospitalizaciju, 117 bilo je ugrožavajuće za život, a u 178 slučajeva radilo se o smrti kod koje se sumnjalo na povezanost s nuspojavom lijeka.

U najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku osnovnu bolest, primjerice zloćudnu ili nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa. To otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave.

Od svih prijavljenih nuspojava, 82 posto pripisano je pretjeranom farmakološkom učinku lijeka, a a 15.8 posto pripisano je imunoalergijskoj reakciji.

Oko 64 posto prijava stiglo je od liječnika, dok su pacijenti poslali oko 17 posto prijava, a ljekarnici 12 posto. Čak 60 posto nuspojava lijeka prijavljivalo se za osobe ženskog roda, kao i za djecu. Udio nuspojava u radno aktivnoj dobi pao je u odnosu na 2021.

Svaka druga prijavljena nuspojava, točnije 40 %, ulazila je u skupinu ozbiljnih nuspojava Udio takvih prijava povećao se s 32 posto zabilježenih u 2021.

Čak i one nuspojave koje se ne svrstavaju u kategoriju ozbiljnih nuspojava mogu biti teške te u pojedinim slučajevima negativno utjecati na obavljanje svakodnevnih aktivnosti, pa i  smanjiti kvalitetu života pacijenta, poručuju iz HALMED-a.

Stoga, i njihovim se prijavljivanjem pridonosi boljem razumijevanju utjecaja nuspojava na kvalitetu života, kao i unaprjeđenju sigurnosti primjene lijekova.

HALMED je u 2022. od Instituta za medicinska istraživanja (IMI) zaprimio 1 318 prijava otrovanja lijekovima dok je oko polovica njih, koja je sadržavala podatak o nuspojavi lijeka, uvrštena u njihovo izvješće o nuspojavama u 2022.

Prošle je godine HALMED iz svake županije zaprimio barem jednu prijavu sumnje na nuspojavu. Najviše njih stiglo je s područja Grada Zagreba, čak 939. Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija s 322 prijave te Primorsko-goranska s njih 214.