Osim glasnika proljeća (visibabe ili mirisne ljubičice) koje smo naučili brati ne razmišljajući o takvom odnosu prema prirodi, još je cijeli niz biljaka koje se ne smiju brati, sakupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati, osim za znanstvena istraživanja uz posebnu dozvolu.

Zaštićene vrste smiju se komercijalno iskorištavati, što uključuje njihovu prodaju, ali uz posebno dopuštenje koje izdaje Ministarstvo kulture i u propisanoj količini, pri čemu su sakupljači na kraju godine dužni dostaviti izvješće o sakupljenim biljkama. Temelj za proglašavanje svojti strogo zaštićenim, odnosno zaštićenim, predstavljaju Crveni popisi ugroženih svojti, stručna procjena Državnog zavoda za zaštitu prirode, te obveze preuzete međunarodnim sporazumima.

Kazne i do 30 tisuća kuna

Proljetnice, kao što su visibaba, mirisna ljubica, pasji zub, drijemovci ili zvončići, zaštićene su vrste pa je za njihovo sakupljanje potrebno dobiti dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture.

Sakupljanjem za osobne potrebe smatra se sakupljanje do najviše pet komada podzemnih dijelova, 2 kg stabljike, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0.5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0.5 kg pupova te 1 kg steljke pojedine biljne vrste, dnevno u svježemu stanju.

Prema Zakonu o zaštiti prirode sakupljanje biljaka i njihovih dijelova u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa bez dopuštenja Ministarstva kulture kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 25 tisuća do 200 tisuća kuna za pravne osobe, odnosno, od 7 tisuća do 30 tisuća kuna za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi.

Je li zabranjeno branje šparoga?

Što se tiče šparoga, vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju je oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius L.). Oštrolisna šparoga nije zaštićena vrsta, te za njezino sakupljanje nije potrebna dozvola Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Zbog toga se ne izdaju dopuštenja za njezino sakupljanje, niti Inspekcija zaštite prirode provodi nadzor i kažnjava njezino nedozvoljeno sakupljanje i trgovinu. No, u Hrvatskoj su zaštićene tri preostale vrste šparoga: tankolisna, morska i ljekovita šparoga. Te se vrste ne beru u komercijalne svrhe prodaje i izvoza. Ove vrste nisu toliko široko rasprostranjene u Hrvatskoj, za razliku od oštrolisne šparoge koja je široko rasprostranjena i najčešća vrsta šparoge u hrvatskom priobalju.

Tko je na Crvenom popisu?

U Hrvatskoj postoje biljne i životinjske vrste koje su rijetke, znanstveno važne i ugrožene zbog čega se nalaze na listi zakonom zaštićenih vrsta. Određena biljna vrsta može biti zaštićena samo na određenom području ili na cijelom teritoriju Hrvatske. Zaštita podrazumijeva bilo kakvu aktivnost koja bi mogla ugroziti stanište neke biljke. Zabranjena je prodaja i kupnja tih biljaka. U Zavodu napominju da se branjem nadzemnih dijelova zaštićenih proljetnica za osobne potrebe, one posebno ne ugrožavaju, ali se degradira estetska vrijednost prirode, a ostalim posjetiteljima prirode onemogućuje uživanje u njima. Za razliku od toga, sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa, čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.

Runolist, božikovina....

Runolist je naša najpoznatija biljka koja uspijeva na Velebitu, Dinari, Risnjaku, te na Ličkoj Plješivici. Runolist je planinska biljka srednje i južne Europe. Čitav je obrastao gustim vunenastim dlakama, uključujući i poznate bijele cvjetne glavice. Raste na stijenama i planinskim travnjacima. Osim runolista, tu je i mesojedna biljka koja je kritično ugrožena, te koja postoji na svega nekoliko nalazišta u Republici Hrvatskoj.

Planinski božur je visoka i čvrsta biljka gorskih predjela Sredozemlja. Nosi po jedan veliki i lijepi cvijet okruglastih jarko do blijedoružičastih latica. Raste na obraslim kamenim obroncima, na svijetlim mjestima u listopadnim šumama i među stijenama. Strogo je zaštićen u Hrvatskoj i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji – gotovo ugrožena.

U strogo zaštićene svojte ubrajaju se i božikovina, tisa, kranjski ljiljan. Kranjski ljiljan je endem južnih Alpa i Dinarida. Visoke stabljike nose krupne pognute narančaste cvjetove unazad presavijenih latica, što cvjetovima daje kuglast oblik. U Hrvatskoj je strogo zaštićen, a zbog pretjeranog sabiranja i nestanka staništa, nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji – osjetljiva.

Izvor: Žena.hr