U idućim danima u Hrvatsku će stići novi vodeni val Mure, Drave i Dunava. Hoćemo li gledati iste prizore i na našim prostorima, kakvi se trenutno odvijaju od Rumunjske do Poljske, prokomentirao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u emisiji 'U mreži Prvog HTV – a'.

''Ovo je na razini prijetnje Dunava iz 2013. godine. Ne više od toga. Znamo što nam je činiti, a od jučer smo pokrenuli aktivnosti na terenu'', komentirao je, smatrajući da situacija neće biti toliko dramatična, no da bi na ulaznom profilu kod Batine vodostaje Dunava trebao iznositi oko 750 cm, piše Večernji list.

- Mi ćemo linije obrane odmah dići na +775 cm, što je bio vodostaj iz 2013. Naša je praksa da sigurnost mora biti nešto veća od prognoze, za slučaj da se neke prognoze ne pokažu vjerodostojnima - kazao je, dodavši kako je i situacija na Muri i Dravi dobra. 

S druge strane, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler navodi kako je ciklona Boris u svojoj završnoj fazi. Imala je neobičnu putanju, objasnio je, jer je iz Sredozemlja krenula prema središnjoj Europi, pa se zadnja dva dana vraćala preko Hrvatske opet u Italiju. 

- Polako imamo njezino gašenje, tako da na području Hrvatske sljedećih dana čekamo ono što su ostaci Borisa koji će donijeti nešto jaču, mjestimice olujnu buru, na sjeveru Jadrana i jugo na južnom dijelu Jadrana. Na nekim lokacijama Europe palo je više od 450 litara kiše po četvornom metru. Ti ekstremi koncentrirani su uglavnom na području Austrije, južne Poljske, Češke i Slovačke, ali imali smo incidente i na području Rumunjske, Moldavije, Mađarske - objasnio je, pa komentirao klimatske promjene i kako one utječu na ove ekstreme. 

- Kada govorimo o Europi, možemo reći da je barem u dva elementa posljedica klimatskih promjena, ne nastanak same te ciklone, koliko njezin intenzitet. Imali smo prodor svježeg i hladnog zraka iz sjevernih područja Europe, nastanak ciklone na području Mediterana, ali taj Mediteran nije bio u svojem normalnom stanju, nego je bio izuzetno topao. Osim atmosfere, i Jadran i Sredozemlje su se zagrijali za nekoliko stupnjeva od prosjeka i to je pridonijelo činjenici da smo imali puno veće isparavanje, puno više vodene pare bilo je dostupno cikloni koja je nastala iz prirodnih razloga - dodao je.

Dunja Mazzocco Drvar iz podružnice svjetskog fonda za zaštitu prirode WWF-Adrije navodi kako se čovječanstvo dosad uglavnom borilo s klimatskim promjenama kroz njeno ublažavanje, no ne vjeruje da ćemo u našem životnom vijeku uspjeti 'vratiti kotač unatrag' do razdoblja 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća kad je klima bila najugodnija i najpredvidljivija.

- Ublažavanje je sigurno temelj borbe protiv klimatskih promjena i nismo od toga odustali, međutim sve ovo što se događa primoralo nas je da prionemo prilagodbi, i to sve brže u odnosu na ono što smo očekivali. Ljetna sezona se produljuje, proljeće i jesen se skraćuju, a zimska sezona se pomaknula i skratila - objasnila je.