Prethodni članak
Sljedeći članak

[VIDEO] 'Pčelarstvo skriva blago, to nije samo škola o pčelama nego o životu'

KAKO POSTATI PČELAR? Postavili smo ovo pitanje iskusnom pčelaru, Žarku Vrančiću iz Zaboka, koji je mentor pčelarki početnici


Da je pčelarstvo lijepo, korisno i zanimljivo, i da boljeg i zdravijeg hobija od pčelarstva nema, kažu svi koji se njime bave. Gledajući u marljive pčele, može se sagledati i naučiti kako jedna zajednica treba funkcionirati, odnosno kako izgleda savršena organizacija. Iskusnog pčelara, Žarka Vrančića iz Zaboka, koji se pčelarstvom bavi već 17 godina, pitali smo kako postati pčelar. - Ljubav prema prirodi mora postojati, bez toga je bolje ne ulaziti u to. Financijski, ako se ozbiljno time baviš, isplati se. Imati 2,3 košnice, to nema baš smisla. Uložit ćeš daleko više nego ćeš dobiti. A kada ozbiljno kreneš, to postaje način života. Pčele su na prvom mjestu, a onda sve ostalo, sve kombiniraš prema pčelama - kaže nagrađivani pčelar.

Kako početi?

A kako zapravo početi? - Osoba koja želi postati pčelar prvo mora naći mentora. To je osnova svega, da ga uputi u prve korake. Struka savjetuje da se počne s 2 do 5 košnica, kako bi početnik naučio osnovne stvari. O pčelarstvu treba znati puno. U početku sve izgleda komplicirano, no s vremenom se nauči. Za početak, treba kupiti osnovne stvari, košnice, zaštitna odijela, napraviti stalak, a potom kupiti pčele, najbolje kod mentora, kako se ne bi širile zarazne bolesti pčela. Nakon toga, novi pčelar dolazi kod mentora na pčelinjak na instrukcije, a mentor kod učenika, da prati radi li sve dobro. Početnik treba biti spreman puno učiti – kaže Žarko, koji je i sam počeo s dvije košnice, a danas ih ima 150.

- Postao sam seleći pčelar prije 7,8 godina, pčele selim po Hrvatskoj, Lici, Gorskom Kotaru, Baniji, Lonjskom Polju. Kod nas u Zagorju je glavna paša bagrem. Ako ne seliš, nije isplativo. Kod nas je vodeći bagrem, u Lonjskom polju amorfa, Baniji kesten, Gorskom Kotaru i Lici medun, šumski i livadni med - priča Žarko, dodajući da treba poznavati način života pčela. A prije svega, osoba mora provjeriti je li alergična na pčelinji ubod, jer od jednog uboda se može umrijeti. – Test se može napraviti kod liječnika, ili uhvatite pčelu da vas upikne i onda se čeka. U roku 10, 15 minuta ako dolazi do gušenja, treba ići na Hitnu – kaže Žarko.

10 pčelara – 10 metoda

Početne dvije košnice treba nadgledati svakih 7 dana, od travnja do jeseni. – Mnogo je tu parametara, od kontrole hrane, količine legla, rojenja. No svaki pčelar ima neke svoje metode, svatko radi nešto drugačije i svaki tvrdi da je upravo tako najbolje. A pčelar početnik treba između toga izabrat, odlučiti što mu najbolje odgovara – savjetuje Vrančić. I on sam je mentor pčelarki početnica, Danji Grbac, Dalmatinki koja je prije 20 godina došla u Zagreb i tamo radi. - Prošle godine smo zbog stresnog života odlučili kupiti nešto i pobjeći u Zagorje. U Zaboku na placu kupila med kod jedne gospođe. Dala mi je med u platnenoj vrećici i to me dotaklo, ta dodatna vrijednost. Kada sam došla kući, pala mi je ideja na pamet, kako smo prije Goran i ja išli na tečaj pčelarenja, ali nismo zbog korone uspjeli odraditi praktični dio, palo mi je na pamet da se javim tom gospodinu koji proizvodi med. Pokucala sam mu na vrata, rekla da hoću postati pčelarka i da hoću mentora. Tako je krenula priča – priča simpatična Danja. To se odigralo lani, a ove godine učenje se intenziviralo. - Slijedila sam sve što mi je Žarko govorio, od pripreme, pozicioniranja, pripreme postolja, gdje kupiti košnice, kako utapati satne osnove, bilo je i krvavih ruku, početničkih problema i onda su nam došle pčelice, to se iščekivalo, bilo je uzbuđenja, nije se spavalo – priča nam o svojim iskustvima, dodajući da treba vremena, no nada se da će kroz 4, 5 godina biti prava pčelarka.

Male tajne

A Žarko nas upućuje u male tajne pčelarstva. - Otvori se košnica, izvadi se okvir, treba vidjeti cvjetni prah, staro leglo staro, mlado, da li matica uopće nese. Prvenstveno se gleda ima li pčela dovoljno meda za sebe, a pčelar može uzeti samo višak. Pčela živi od meda, ako ga nema dovoljno, pčelar je mora dohranjivati sa šećerom. Dakle, pčelinje društvo godišnje za svoje potrebe potroši do 100 kg meda. Višak od toga uzima pčelar. Puno ljudi odustaje od pčelarstva nakon nekog vremena. Nije dovoljno staviti košnicu s pčelama i sad će one nositi med. Neće. Ako se sa pčelama ne radi, od toga nema ništa. Samo rad s pčelama donese neki višak. Pčela sebi u košnicu stvara neku idealnu situaciju, a pčelar je taj koji to stavlja u neki debalans i primora pčelu da radi više. To je, ustvari, to – pojašnjava Žarko. Toga dana, kada smo pričali s mentorom i pčelarkom početnicom, oni su širili pčelinjak.

– Imamo 5 zajednica, otvorit ćemo, vidjeti koliko novih može nastati. Iz postojećih košnica ćemo vaditi okvire s leglom i mladom pčelom, to ćemo stavljati u nove nastavke, da formiramo novu zajednicu novu. Sutra ćemo ići kod proizvođača selekcionirane matice kupiti matice i sutra će se matice staviti u kavez u nove košnice. Matice se stavljaju u novu košnicu od 6 do 20 sati. Matica je pčela koja nosi jaja. Kraljica. Pčele brinu o njoj. Može dnevno kada je u sezoni od 1 do 3 godine polijegati do 2000 jajašaca dnevno.

- Prije se vjerovalo da matica ne izlazi iz košnice, da ima te svoje dvorske dame koje joj pomažu, međutim, danas se zna da matica ide na svoj svadbeni let, kada izlijeće vani i oplođuje se trutovima, vraća u košnicu i cijela ta organizacija je zapravo podložna servisiranju te matice. Da ona što više jajašaca izleže, da se ojača kolonija – ubacuje se početnica Danja. Dodaje da ju je pčelarstvo fasciniralo. – Ja volim da je sve na svome mjestu, da sve štima. I zato me pčelinja oduševio, kako je tu sve poredano, kako svatko zna svoje mjesto. Uistinu, taj se život u pčelinjaku može primijeniti u međuljudsku zajednicu – oduševljena je Danja. Jedan od razloga zašto se odlučila okušati u pčelarstvu je što su ona i njezina djeca alergičari i krenula je tražiti nešto što će pomoći dišnim putevima. Usto, preboljeli su i koronu, našla je članak o api komorama, inhaliranju pčelinjim zrakom iz košnice. Danja je strpljiva. – Med još nemam, još učim, sve polako i postepeno. Sve ide svojim tijekom – kaže.

Skupa oprema

Početak pčelarenja financijski je dosta zahtjevan, upozorava Žarko. - Zajednica košnica i pčele je oko 1500 kuna, e sad, zavisi koliko hoćeš. Kada počneš širiti pčelinjak, svake godine je ulaganje, moraš kupovati nove košnice, pčele ne moraš, širiš sam. Popratni alat – vrcalica, topionici za vosak, saće, sve to košta. Sva ta oprema je dosta skupa – kaže. A med kojeg naprave pčele, uvijek je kvalitetan. Priča se o nekvalitetnom medu u trgovinama. – Industrija radi drugačije. Iz Turske se uvozi melasa, gusti šećerni sirup, unutra se stavlja eterično ulje biljaka i boja za kolače i to je, onda, kao, med. To nije med. Med rade samo pčele. Ruši se cijena takvim medom – kaže dugogodišnji pčelar. A o njemu, svojem mentoru, Danja ima samo riječi hvale. - Mentor je najbitniji. Iščitavam literaturu, ali bez prakse čovjek to ne može sam savladati. Bitna je ljubav prema prirodi. Gljive, pčele, planinarenje, dodir prirode, miris zemlje, otvoriš košnicu, to je drugi svijet, kao da ti se otvaraju tajne zemlje, skriveno blago. To nije samo škola o pčelama nego o životu – zaključuje Danja.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook

Opasnost je od naleta na životinju (uočen je pas) na autocesti A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva između graničnog prijelaza RUPA i naplatne postaje RUPA, a od predmeta na kolniku na autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče između tunela ČELINKA i BRISTOVAC u smjer...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program