Zbog jakog i olujnog juga, Veliki petak bit će bez svježe srdele iz Jadrana, pa će je zamijenit - uvozna.

Kilogram oslića, pastrve ili orade kao kilogram teletine. Kupci negoduju zbog iznimno visokih cijena, a zašto je ponuda takva, pojasnio je za RTL Danas prodavač na splitskoj ribarnici.

"Ja sam vitar i zovem se jugo, eto to je u ponudi", kaže, zbog čega je u ponudi strana srdela koja u najvećoj mjeri dolazi iz Španjolske, Francuske i Italije.

"Da nije uvoza ja ne znam šta bi mi prodavali, da budemo iskreni", rekao je Siniša.

Da bez uvoza ne možemo pokazuje i statistika. 2023. uvezli smo više od 55 tona ribe, u vrijednosti 211 milijuna eura. Godinu kasnije uvoz je narastao 10 tisuća tona, a vrijednost se popela na 231 milijun eura. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku uvoz je narastao 20 posto.

"Mi nemamo u svojoj ponudi dovoljne količine ribe koje mogu zadovoljiti turističku sezonu. Ljuti nas što nam to skida cijenu, na tržištu je puno te ribe i teško je prodati", kaže potpredsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Antonio Šunjić.

Iako službeni podaci pokazuju da je ribara u Hrvatskoj više, ulovljene ribe sve je manje. S gotovo 50 tisuća tona, taj broj lani je pao na 36 tisuća tona. U ovoj godini do sredine travnja u Jadranu je ulovljeno tek nešto manje od 3 tone male plave ribe.

A toliko je prosjeku svaki dan dođe do Zagreba, tvrdi direktor jedne od najvećih tvrtki za njezinu distribuciju. Uoči Uskrsa taj broj samo raste. "U Uskrsnom tjednu negdje otprilike od 30 do 40 posto više ribe dovezemo i proda se", kaže direktor tvrtke za distribuciju svježe ribe Mario Mandac.

Proda se – bez obzira na cijenu. "Najviše su poskupjele orade, brancini, pastrve, losos, šaran i lignje", kaže Mandac. "Koliko posto?" "Oko 10, ako ćemo biti precizni između 5 i 10 posto", odgovara Mandac.

"Svuda u Hrvatskoj su se povećale plaće, sve su se cijene povećale – ulja, nafta, sve nam se povećalo i uz to slabije loviš – kako ćeš kompenzirati taj trošak da ne radiš u minusu nego s korekcijom cijena, ali to nisu velike korekcije", kaže potpredsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Antonio Šunjić. Korekcije trebaju i u domaćoj proizvodnji jer smo samodostatni samo u proizvodnji jaja, a sve ostale namirnice, pa i riba uglavnom će doplivati iz inozemstva.