Iduće godine prilikom upisa djece u vrtiće, roditelje će dočekati nova pravila koja neće biti svima po volji. Izglasa li se do tad izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, vrlo je vjerojatno da će četverogodišnjaci ostati bez prava prednosti koje će pripasti djeci pripadnicima ranjivih skupina neovisno o njihovoj dobi, piše Dnevno.hr.

Prijedlog izmjene koji je podnijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nalazi se u javnom savjetovanju do 29. kolovoza. Udruga Sidro, koja se bavi zaštitom prava u dječjim vrtićima, u komentarima javnog savjetovanja jasno navodi sve manjkavosti, dvosmislenosti i probleme ovog prijedloga. O glavnim stavkama koje će se mijenjati, vjerojatno već od iduće pedagoške godine, redakcija je razgovarala s predsjednicom udruge Katarinom Turković Gulin.

Prema onome što stoji u prijedlogu MZOM-a, četverogodišnjacima će se ukinuti pravo prednosti upisa koje imaju prema trenutno važećem zakonu. Umjesto toga prednost pri upisu imat će djeca romske nacionalne manjine, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca s teškoćama u razvoju, djeca u zdravstvenim ustanovama i ona u sustavu pravosuđa, odnosno djeca koja žive u siromaštvu i u izoliranim područjima.

Potpuni kaos u sustavu

“Broj mjesta u vrtiću je uvijek isti, bez obzira na to tko ima prednost pri upisu tako se ne može postići bolja učinkovitost i dostupnost vrtića. Ako imate 100 slobodnih mjesta, ne možete upisati 150 djece”, kaže Turković Gulin pa objašnjava kako je obrazovanje ustavna kategorija koju je država dužna osigurati jednako svakom djetetu.

Iz Sidra naglašavaju da ne spore potrebu za dodatnom zaštitom djece ranjivih skupina, no ističe da su sva djeca spadaju u ranjivu skupinu koja se ne može založiti za ostvarenje svojih prava. Zaključuje kako će neki sustav prava prvenstva postojati sve dok se ne osigura dovoljno mjesta u vrtićima za svu djecu.

Niti blizu postavljenih ciljeva

U novom prijedlogu iz Ministarstva navode kako su tijekom prošle pedagoške godine intenzivirana infrastrukturna ulaganja u dječje vrtiće u vidu gradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja dječjih vrtića radi povećanja broja mjesta i otvaranja novih 22.500 upisnih mjesta kako bi se približilo Barcelonskim ciljevima i planu Vijeća Europe koji u državama članicama pretpostavljaju povećanje obuhvata do 96 posto.

Analizom statističkih podataka, iz Sidra su poručili kako podaci pokazuju da je stvarni broj novih upisnih mjesta bio manji od pet tisuća. Također su opovrgnuli i tvrdnju Ministarstva da se lani broj djece u vrtićima povećao za 10.265, referirajući se na podatak Državnog zavoda za statistiku koji kaže da se radi o povećanju od 4.153 djece. Ističu i kako smo svjetlosnim godinama udaljeni od ostvarenja Barcelonskih ciljeva jer smo prema posljednjim dostupnim podacima za 2023./24. pedagošku godinu upisivali tek 62% posto djece u vrtiće.

Druga zakonska promjena vezana je uz mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja u predškolskom odgoju. Sidro već godinama upozorava na deficit stručnih kadrova, ističući kako nedostatak stručnjaka svakodnevno raste te se brojka bliži vrijednosti od gotovo 7.000 odgojitelja koji nedostaju sustavu.

Država ne potiče mlade odgojitelje

“Predlagatelj izmjena u svojoj ocjeni projicira potrebu za okvirno 5.658 odgojitelja do 2030. godine, uzimajući u obzir isključivo potrebu koja se javlja otvaranjem dodatnih smještajnih kapaciteta, odnosno uključivanjem djece u dobi od tri godine do polaska u školu”, navode u komentaru iz Udruge.

Turković Gulin smatra da država nedovoljno radi na popularizaciji ovog zanimanja, primjerice povećanjem upisnih kvota na fakultetima ili davanjem izdašnijih stipendija za one koji odluče upisati studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Godišnje inicijalno obrazovanje završi oko 600 odgojitelja koje onda čeka stažiranje i čekanje stručnog ispita što dodatno otežava proces bržeg stavljanja na tržište rada te nerijetko i demotivira stručnjake.

“Zabrinjavajuće je što se isključivo jednoj skupini omogućuje da stjecanjem dodatnih kompetencija, uz kraće dodatno obrazovanje stekne nova kvalifikacija. Prema našim saznanjima, postoje i druga srodna zvanja koja imaju interes za ovom vrstom prekvalifikacije. Postoji i značajan deficit stručnih suradnika drugih profila, stoga pozivamo predlagatelja da promisli o ravnopravnoj mogućnosti da primjerice pedagozi, psiholozi, edukacijski rehabilitatori i slična zvanja dobiju jednaku mogućnost ovakve prekvalifikacije. Uzimajući u obzir činjenicu da nedostaje i tih profila stručnjaka, pozivamo da se promisli o mogućnosti prekvalifikacije primjerice odgojitelja, magistara ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u profile stručnjaka pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, logopeda ili psihologa. Budući da se resorno Ministarstvo posljednje tri godine intenzivno poziva na uočen višak učitelja primarnog obrazovanja, pozivamo da se promisli o njihovoj prekvalifikaciji u smjeru zamjene za pedagoge, socijalne pedagoge, psihologe, edukacijske rehabilitatore i logopede”, napisali su iz Sidra, piše Dnevno.hr.