Foto: DHMZ/Pixsell

DHMZ od 22. rujna uvodi promjene u sustav meteoroloških upozorenja. Umjesto dosadašnjih osam velikih regija, upozorenja na opasne vremenske pojave za kopneni dio Hrvatske izdavat će se zasebno za 20 županija i Grad Zagreb. Promjenu će pratiti i nova, detaljnija karta upozorenja na stranicama DHMZ-a, zahvaljujući kojoj bi građani trebali lakše moći provjeriti odnosi li se najavljeno nevrijeme upravo na područje na kojem žive, trenutačno borave ili prema kojem putuju.

Dosadašnji sustav temeljio se na osam regija određenih prema klimatološkim obilježjima, zbog čega je jedno upozorenje nerijetko obuhvaćalo vrlo veliko područje. Tako je, primjerice, Zagrebačka regija obuhvaćala čak šest županija i Grad Zagreb. Od ponedjeljka će karta pratiti administrativnu podjelu Hrvatske.

Promjene stižu i u prikazu trajanja upozorenja. Vremenska linija u tablici ispod karte bit će preglednija, sati koji su već prošli prikazivat će se sivom bojom, dok će crna okomita crta označavati trenutačni sat. Na taj će način biti jednostavnije vidjeti koja upozorenja još vrijede, a koja tek stupaju na snagu. Dobro poznate boje i njihovo značenje neće se mijenjati. Zelena će i dalje značiti da nema upozorenja, žuta potencijalno opasno vrijeme, narančasta opasno, a crvena izuzetno opasno vrijeme. Ostaju isti i simboli kojima se označavaju pojedine opasne vremenske pojave.

Za kopneni dio zemlje DHMZ će nastaviti izdavati upozorenja za vjetar, kišu, maglu, snijeg i poledicu, grmljavinsko nevrijeme te iznimno visoke i iznimno niske temperature. Promjene se ne odnose na obalna upozorenja za maksimalne očekivane udare vjetra. Ona će se i dalje izdavati za šest morskih područja, zapadnu obalu Istre, Kvarner i Kvarnerić, Velebitski kanal te sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju. Obuhvaćaju područje mora do 12 nautičkih milja, odnosno oko 22 kilometra od obale.

Upozorenja DHMZ-a dostupna su do 72 sata unaprijed. Osim same boje upozorenja, građani klikom na određeno područje mogu provjeriti o kojoj je vremenskoj pojavi riječ, dok se u detaljima navode vrijeme početka i završetka upozorenja, očekivani vremenski uvjeti, moguće posljedice te preporuke za postupanje.

Glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler istaknuo je kako je promjena dio prilagodbe sustava sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama. -  Ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći uslijed klimatskih promjena, a naš je zadatak prilagoditi sustav ranog upozoravanja tim promjenama i osigurati da informacija o opasnom vremenu bude korisna onima koji na temelju nje donose odluke - poručio je Güttler.

Naglasio je kako će upozorenja na razini županija građanima omogućiti da jednostavnije utvrde prijeti li opasno vrijeme upravo njihovu području, kada ga mogu očekivati i kako se na njega pripremiti. Detaljniji podaci trebali bi pomoći i službama civilne zaštite pri raspoređivanju ljudi i opreme te procjeni područja na kojima bi mogle biti potrebne intervencije. - Cilj nam je da pravodobna meteorološka informacija što brže dovede do odluke i djelovanja. Tu nam je svaka minuta, svaki sat bitan - zaključio je Güttler.