Iz Rima javlja vlč. Antun Sente

Dan uoči spomendana blaženog Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika vlč. Ivan Gretić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije i član Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, obranio je 09. veljače magistarsku tezu na Papinskom salezijanskom sveučilištu u Rimu na Fakultetu odgojnih znanosti.

Naslov teze je «Odgajanje svećenika na sliku Krista Dobroga Pastira. Odnos između zalaganja za odgoj svećenika kod blaženog kardinala Alojzija Stepinca i slike svećenika kakvu nam donosi Apostolska pobudnica «Pastores dabo vobis».

Magistarski rad je podijeljen u tri poglavlja u kojima se s pedagoškog gledišta promatraju i analiziraju dva oblika odgoja svećeničkih kandidata i trajne formacije.

U prvome poglavlju autor, nakon biografije blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, ukratko predstavlja blaženikove Okružnice i ostale spise, da bi zatim na temelju istih analizirao najvažnije trenutke Stepinčevog zalaganja za odgoj svećenika. Među ostalim, autor kao važne trenutke u svećeničkom odgoju iznosi potrebu animacije duhovnih zvanja, povezanost svećenika među sobom i s biskupom, važnost molitve i sakramenata, osobito Euharistije u svećeničkom životu, sinovski odnos prema Mariji.

U drugome poglavlju autor, analizirajući Apostolsku pobudnicu «Pastores dabo vobis», donosi program svećeničkog odgoja kakvoga nam preporuča današnje učiteljstvo Crkve. U prvome dijelu drugog poglavlja autor kratko iznosi povijesne prilike u kojima je nastala Pobudnica, da bi zatim analizirajući tekst Pobudnice iznio program svećeničkog odgoja prema istoj . Prema Pobudnici svećenički odgoj se sastoji od duhovne, pastoralne, intelektualne i ljudske formacije kao i trajne formacije svećenika.

U trećem poglavlju, uspoređujući dva prije navedena programa svećeničkog odgoja, autor donosi sličnosti i razlike između dva «puta koja vode ka istome cilju». Na kraju rada autor ukratko analizira sadašnju situaciju i na temelju proučenoga donosi neke smjernice koje bi trebalo slijediti danas u odgoju svećeničkih kandidata.

Kako sam autor navodi u zaključku, nije mu bila namjera u ovome radu prikazati koji je program odgoja bolji ili efikasniji, nego prikazati dvije različite vrste odgoja kao plod dvaju različitih vremena u životu Crkve te u svemu tome naglasiti neke točke koje su nezaobilazne u svećeničkom odgoju, kao što su odgoj za molitvu, odgoj za zajedništvo, važnost sakramenata u životu jednog svećenika, Kristova prisutnost u svećeničkom životu itd.

Autor zaključuje svoj rad donoseći dva nezaobilazna elementa u odgoju svećenika, a to su: odgojiti svećenike na sliku Krista Dobroga Pastira i odgojiti svećenike da budu kadri suočiti se s izazovima i problemima današnjeg društva koje se iz dana u dan mijenja te ih učiniti sposobnima naviještati Evanđelje jezikom današnjeg čovjeka.

Ivan Gretić rođen je 13. listopada 1973. godine u Putkovcu u župi Pregrada. Nakon osnovne škole u Đurmancu, upisan je u Dječačko sjemenište na Šalati gdje je i maturirao 1992. godine u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Nakon mature odlazi u zagrebačku Bogosloviju i upisuje studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika je zaređen u lipnju 1998. godine.

Tri godine obavljao je službu župnog vikara u župi sv. Blaža u Zagrebu. U jesen 2001. godine kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački poslao ga je na studij Odgojnih znanosti na Papinsko salezijansko sveučilište u Rimu. Od tada je i član Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima.

Prošle akademske godine diplomirao je Odgojne znanosti, a ove godine magistrirao.