Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva trebao bi se do kraja godine ponovno pokrenuti u cijeloj Hrvatskoj uz novi, jednostavniji FIT test. U zagrebačkom pilot-projektu dosad je testirano više od 60 posto osoba kojima su kompleti dostavljeni.

U dosadašnjem šestom ciklusu Nacionalnog programa, u kojem se koristio stari gvajakov test, pregled stolice obavilo je 37 posto pozvanih. U zagrebačkom pilot-projektu s novim FIT testom, koji je u travnju poslan na adrese 5.000 osoba, trenutačni odaziv iznosi 66 posto.

Povrat uzoraka još traje pa konačni rezultati pilot-projekta nisu poznati. Dosad je 2.951 osoba imala negativan, a 352 pozitivan nalaz.

Voditeljica Odjela za programe probira raka debelog crijeva HZJZ-a Nataša Antoljak kaže da je trenutačni udio testiranih 66 posto te da se očekuje da će konačni odaziv biti još viši.

Novi kvantitativni imunokemijski test na skrivenu krv u stolici, poznat kao FIT test, jednostavniji je za primjenu i osjetljiviji od dosadašnjeg gvajakovog testa.

Stari komplet sadržavao je tri kartončića na koje se nanosio uzorak stolice, dok novi sadrži dva plastična spremnika sa štapićem za uzorkovanje. Uzorci se uzimaju iz dvije uzastopne stolice i poštom šalju u HZJZ.

Očitavanje će biti centralizirano i strojno, a Zavod trenutačno raspolaže s dva uređaja koji mogu obraditi do 300 uzoraka na sat.

Za početak se računa na testiranje oko 170.000 građana godišnje, što znači obradu približno 340.000 uzoraka godišnje.

Prema iskustvima drugih zemalja, jednostavnije uzorkovanje i primjena FIT testa mogu povećati odaziv na probir za oko deset posto. Cilj je da u nastavku šestog ciklusa test obavi najmanje 45 posto pozvanih, dok bi poželjan odaziv bio oko 60 posto, koliko se postiže u Sloveniji.

FIT test ne postavlja dijagnozu raka, nego otkriva skrivenu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na kolonoskopiju kako bi se utvrdio uzrok krvarenja te eventualno otkrili polipi, adenomi ili karcinom.

Kolonoskopija je istodobno dijagnostički i terapijski postupak jer se tijekom pregleda mogu ukloniti prekancerozne promjene i poslati na patohistološku analizu.

Prema smjernicama kojih se program dosad pridržavao, osobe s pozitivnim nalazom trebale bi na kolonoskopiju u roku od šest do osam tjedana.

Bolnice koje provode probirne kolonoskopije moraju za to imati poseban ugovor s HZZO-om kojim se obvezuju osigurati dovoljno termina, osoblja i opreme. Riječ je o dodatnim terminima koji ne bi trebali smanjivati dostupnost dijagnostike drugim pacijentima.

Kvalitetu provedbe prati stručna radna skupina HZJZ-a, a probirne kolonoskopije mogu obavljati iskusni liječnici s najmanje 200 prethodno obavljenih kolonoskopija.

U Hrvatskoj se u redovitoj dijagnostici godišnje obavi više od 60.000 kolonoskopija. Budući da je FIT test osjetljiviji, očekuje se više pozitivnih nalaza, a time i više probirnih kolonoskopija.

Antoljak ističe da pravodobno otkrivanje i uklanjanje prekanceroznih promjena dugoročno može smanjiti broj kasno otkrivenih karcinoma i hitnih operacija.

Građane s pozitivnim nalazom obavijestit će koordinatori županijskih zavoda za javno zdravstvo, a obavijest će dobiti i njihov liječnik obiteljske medicine. Koordinator će potom dogovoriti termin probirne kolonoskopije i dati upute za pripremu.

Do kraja godine pozivi za oko 400.000 građana

HZJZ očekuje nastavak masovnog pozivanja građana do kraja godine, nakon što budu ispunjeni potrebni tehnički i organizacijski uvjeti.

U nastavku šestog ciklusa planira se pozvati oko 400.000 osoba rođenih od 1952. do 1962. godine. Građani će najprije dobiti pozivno pismo, a onima koji pristanu sudjelovati poštom će stići komplet za uzorkovanje.

Organizirano testiranje stolice u sklopu Nacionalnog programa bilo je potpuno obustavljeno 2024. godine, a građani su u međuvremenu test na skrivenu krv u stolici mogli obaviti preko uputnice liječnika obiteljske medicine.

Program nema jedan centralizirani iznos financiranja. HZJZ financira testove i tiskane materijale, poštarinu, edukaciju, promotivne aktivnosti i kontrolu kvalitete.

Trošak testova, materijala i poštarine u punom opsegu programa procjenjuje se na oko 1,5 milijuna eura godišnje, dok se kolonoskopije i patohistološka dijagnostika zasebno financiraju bolnicama koje s HZZO-om imaju ugovor za provođenje probira.

Prva ozbiljnija procjena učinka novog modela mogla bi se napraviti oko šest mjeseci nakon početka masovnog pozivanja, dok će za procjenu njegova utjecaja na broj otkrivenih adenoma i karcinoma trebati nekoliko godina.

Godišnje gotovo 4.000 novih slučajeva

Rak debelog i završnog crijeva jedan je od najčešćih zloćudnih tumora u Hrvatskoj. Prema podacima Registra za rak, u 2023. godini dijagnosticiran je kod 3.820 osoba, među kojima 2.262 muškarca i 1.558 žena.

Bio je treći po pojavnosti među muškarcima i drugi među ženama, a gledano zajedno za oba spola najčešće sijelo raka u Hrvatskoj.

Rak debelog i završnog crijeva bio je 2024. drugi najčešći uzrok smrti od zloćudnih bolesti. Od njega su umrle 1.933 osobe, 1.136 muškaraca i 797 žena. HZJZ pritom navodi da je smrtnost od te bolesti posljednjih godina u padu kod oba spola, piše Poslovni.hr.