Odumrlo drvo dolazi u raznim oblicima u šumi, a svaki oblik predstavlja važno i drugačije stanište flore i faune. Odumrli dijelovi stabala nemaju veliku ekonomsku vrijednost, ali zato imaju veliku vrijednost u pogledu očuvanja biološke raznolikosti šuma. Takvo odumrlo drvo je stanište brojnih gljiva, lišajeva, kukaca, a samim time i bogati izvor hrane za ptice (osobito djetlića). Mnoge vrste ptica ovakva stabla koriste i za gniježđenje.

Osigurati dovoljnu količinu mrtvog i odumrlog drva u šumi znači i osigurati staništa brojnim rijetkim, ugroženim i zaštićenim vrstama. Istraživanja su pokazala da u šumi u kojoj žive životinje ovisne o mrtvom drvu, osobito djetlići, mora biti najmanje 30 m3 mrtvog drva po hektaru šume. U idealnom slučaju potrebno je oko 8 m3 sušaca, 8 m3 ležećeg mrtvog drva i 14 m3 odumrlih, suhih grana na živim stablima.

Mrtvo, trulo ili suho drvo ili grana, glavni su izvor hrane za saproksilne kukce. Ono ne samo da hrani određene vrste kukaca, već te vrste kukaca potiču ekološku, prirodnu razgradnju tvari, odnosno stvaranje humusa.

Zakonom o zaštiti prirode u svim šumama treba osigurati dovoljan postotak zrelih, starih i suhih stabala koji su sastavni dio šumogospodarskih osnova. Uklanjanje suhih i trulih grana i panjeva iz parkova i urbanih površina, uklanjanje drvne građe iz gospodarenih šuma, tzv. čišćenje šuma, nepovoljno utječe na vrste ovisne o takvim staništima.