Premda je i prvog listopadskog dana bilo mjestimične kiše, pa i obilnije – ono što je većina doživjela u rujnu rijetko se kada dogodilo, mjestimice i nikada do ove godine, barem u znanoj povijesti.

Takvi ekstremi, čak i rekordi, rijetko se gdje i kada mogu prognozirati čak i od dana do dana, a pogotovo ne u još manje pouzdanim dugoročnim prognozama.

No, na neke nas meteorološke situacije ipak mogu i one pripremiti, navodi poznati meterolog Zoran Vakula za HRT.

U dugoročnim prognozama na prvi pogled nema nekih velikih promjena – i dalje je povećana vjerojatnost barem prosječne temperature zraka, i srednje tromjesečne i većine mjeseci do ožujka. Ipak, detaljnija analiza pokazuje povećanje vjerojatnosti za smanjenje dosadašnjih prognoza pozitivnog odstupanja od prosječne temperature zraka tijekom zime, posebice u siječnju i veljači u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Ostvari li se takav scenarij – srednja temperatura zraka prvih mjeseci 2023. godine bit će oko prosječne, što znači i česte temperaturne minuse koji će djelovati na veću potrošnju energenata, te omogućiti snježne oborine. No, to je tek jedna od mogućnosti. Promjene su još moguće. Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno će još… Srećom za mnoge, ne i u prvom tjednu listopada, tijekom kojeg će se atmosfera napokon stabilizirati. No, već u drugom tjednu ponovno se povećava vjerojatnost česta kiše. Nadajmo se – ne i rekordne kao što je ponegdje bila prošlih dana.