Za razliku od veljače, koja je u većini Hrvatske dobila klimatološku ocjenu DHMZ-a "normalno" - i prema srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka i prema ukupnoj mjesečnoj količini oborine - zima je imala zamjetnije veće odstupanje od prosjeka pa je zaslužila ocjene "toplo" i "vrlo toplo" te uglavnom "kišno" i "vrlo kišno". I dugoročne prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost pozitivnog odstupanja, posebice srednje sezonske temperature zraka.

Ocjena "normalna" prilično "skriva" zamjetnija toplija i hladnija razdoblja veljače, kao i dugotrajniji niz sušnih dana te kraći s oborinama, i to intenzivnijima. Djelomično na njih upućuju lokalne ocjene "sušno", na jugu Hrvatske i "vrlo sušno", te "kišno" ponegdje u istočnoj Hrvatskoj, piše Zoran Vakula na stranicama HRT-a.

Od svega će se vjerojatno ponajviše pamtiti zimska epizoda posljednjeg vikenda, koja je prouzročila kojekakve nevolje. 47 cm novog snijega u Gospiću, izmjerenih 27. veljače u 7 sati, jedna je od većih vrijednosti, ali ne i najveća. Samo u veljači je više izmjereno 3 puta:

59 cm 9. 2. 1986. godine,

64 cm 11. 2. 1999., kada je i posljednji put izmjereno više od 47 cm te

78 cm 19. 2. 1958., što je i najveća ikad izmjerena visina novog snijega na toj meteorološkoj postaji DHMZ-a.

A više nego ove godine izmjereno je još 7 puta u drugim mjesecima: 4 puta u siječnju - i to najviše 70 cm 18. 1. 1950. godine, te 2 puta u prosincu i 1 u studenome.

Možda je zanimljivo znati i kako je prema analizi koju je pripremio Izidor Pelajić, mag. phys.-geophys. iz DHMZ-a, od prvih 25 najvećih visina novog snijega - od 40 cm do 78 cm - njih 11 izmjereno u veljači. VE Slijede 7 mjerenja u siječnju, 3 u prosincu, 2 u travnju te po 1 mjerenje veće od 40 cm u ožujku 2004. godine i studenome 1980.

Naravno, osim razmjerno velike količine snijega u kratko vrijeme, ne smije se zanemariti ni jak i olujan vjetar koji je prouzročio dodatne nevolje.

I dok veljača nije bila blizu ekstremne - zima je! U mnogim mjestima među 5 najtoplijih u povijesti mjerenja. Štoviše, na meteorološkim postajama Zagreb Maksimir i Osijek srednja sezonska temperatura zraka bila je 2. najviša, odmah iza zime 2006/7. A podaci za Osijek postoje još od zime 1899/90!

Nije 'zalud u dugoročnim prognozama pisano: "...prema najnovijim dostupnim dugoročnim prognozama u Hrvatskoj je velika vjerojatnost da će zima biti barem malo toplija od prosjeka."

Naravno, uz napomenu: "...treba opet imati na umu da prognostički modeli za dulji vremenski rok nisu odveć pouzdani."

No, i ovaj put su se ostvarili, čak i s većim pozitivnim odstupanjem nego je bilo prognozirano.

Ne samo po temperaturi zraka, nego i po ukupnoj sezonskoj količini oborine razdoblje od 1. prosinca 2022. do 28. veljače 2023. godine je ponegdje bilo znatno iznad prosjeka - čak "ekstremno kišno", kao primjerice u Varaždinu i okolici. Vrlo blizu te ocjene bilo je i u većem dijelu središnje i istočne Hrvatske, te mjestimice u Gorskome kotaru i Lici, dok je na sjevernom i južnom dijelu Jadrana klimatološka ocjena bila "normalno", uz mjestimičan čak mali manjak oborine od prosječne sezonske količine, kao primjerice u Lastovu, Pločama i Dubrovniku.

Kao i za zimu, i prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost za toplije proljeće te u dijelu Hrvatske kišovitije od prosječnoga. Nadajmo se samo bez ponavljanja "zimskih" - i većih odstupanja od prognoziranih. I bez njih se razgovori o klimatskim promjenama, između ostaloga - i srijedom prijepodne na Prvom programu Hrvatskog radija - pokazuju i više nego opravdanima...