Dajana Šošić razgovarala je u studiju RTL-a Danas s ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslavom Capakom. 

Čuli smo. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da nema ugroze za vodu u Lici. Možete li nam to još jednom - ovdje jasno potvrditi?

Naravno da mogu. S obzirom na to da je pitanje vode za ljudsku potrošnju, pitanje broj jedan u ovoj situaciji, to zahtijeva jedno detaljnije objašnjenje. Kontrola i monitoring vode za piće sastoje se od tri nivoa. Prvo je kontrola koju provodi isporučitelj vode, odnosno vodovod ili komunalno poduzeće koje isporučuje tu vodu i ono prema procjeni rizika radi kontrole te ih javno objavljuje. Oni su vidljivi na web stranicama ličkog Vodovoda. Druga razina je državni monitoring koji godišnje propisuje Ministarstvo zdravstva i HZJZ.

Što su pokazali vaši podaci?

Pokazuju da je voda u potpunosti zdravstveno ispravna i odgovara svim parametrima Zakona o vodi za ljudsku potrošnju i pravilnika koji određuje koncentracije različitih tvari prisutnih u vodi.

Čuli smo, ljudi su zabrinuti, razumljivo. Neki kupuju vodu, brinu se za vodu u školama i vrtićima. Vi dakle tvrdite - nema razloga za brigu?

Nema razloga za brigu. Rekao sam da postoje tri razine kontrole. Tu je i Državni inspektorat koji provodi službene kontrole. Svi dosadašnji rezultati koje imamo govore o tome da je voda za potrošnju u Ličko-senjskoj županiji zdravstveno ispravna. 

Biste li vi pili tu vodu?

Bih, zašto ne?

Na koliko mjesta se radila ta analiza?

Monitoring propisuje i mjesta na kojima se uzorci uzimaju. U pravilu su to izvorišta, ali i mjesta na mreži te izljevna mjesta. Dakle, u kućama građana se također kontrolira i provodi monitoring. Moram reći da je i u ovoj godini 13 puta uzorkovana voda na svih sedam mjesta izvorišta i 159 malih sanitarnih analiza. 

Što je s ovim dijelom nizvodno?

Kad govorimo o nizvodnom dijelu, važno je reći da je ovaj nalaz vještačenja koje je objavio DORH, od vode koja je ispod otpada, nema veze s vodom koja se pije u Lici. Zato su ti piezometri zabijeni da se vidi jesu li te vode prodrle u podzemne vode. 

Kako će se raditi provjera ubuduće?

Danas je održana sjednica na kojoj je odlučeno da će se površinske vode i vode za ljudsku potrošnju na svim razinama raditi češće nego što je bilo do sada i da će se rezultati objavljivati dva puta tjedno.

Uzorci su na tlu pokazali visoku koncentraciju nekih teških metala. Što to može značiti za zdravlje ljudi, mnogi žive od poljoprivrede? 

Ja sam pažljivo pročitao rezultate vještačenja. Ono što je važno naglasiti da su teški metali nađeni u otpadu i u neposrednoj blizini otpada do jednog metra, a sve što je dalje postoji jedan gradijent pada. Nađene su normalne vrijednosti teških metala.  

Recimo, netko sadi kupus 500 metara dalje. Je li on opasan? Ili recimo mrkva, krumpir...

Nemamo nikakvih dokaza ni indicija da bi to bilo onečišćeno. U samom vještačenju su objavljeni rezultati kupusa koji je uzorkovan 30 metara od tijela otpada i njegova ispravnost je bila sasvim uredna. 

Vaš savjet za one koji žive u blizini spornog područja?

Prva poruka je da očito postoji jedno ozbiljno onečišćenje koje je za sada zatvoreno u tijelu odlagališta. Najvažnija preporuka je da je voda ispravna i da je mogu piti i da će rezultati pojačanog monitoringa biti objavljivani. Druga poruka je da se ne ulazi područje gdje je odlagalište jer je sam otpad očito opasan otpad i sadrži značajna onečišćenja.

Kvaliteta zraka je također u redu. Kvaliteta biljaka u blizini također. Nema bojazni da bi tim putem neko onečišćenje došlo do ljudi, ali potreban je oprez i praćenje informacija koje će dolaziti od HZJZ-a i svih drugih relevantnih tijela. Ukoliko netko ima individualan izvor vode, tipa bunar, neka se javi, kako bi uključili bunare u monitoring, rekao je u studiju RTL-a Danas.