Vrijeme jeftine internetske kupovine kakvu poznajemo uskoro odlazi u povijest. Od 1. srpnja 2026. godine svi građani Hrvatske, kao i ostatka Europske unije, počet će plaćati novu carinsku pristojbu od tri eura na male pakete čija vrijednost ne prelazi 150 eura, a koji pristižu iz takozvanih trećih zemalja. Odlukom Vijeća EU ukida se dosadašnje pravilo koje je takve pošiljke oslobađalo carinskih davanja, a cilj je stati na kraj nelojalnoj konkurenciji i uvesti red u tržište koje je posljednjih godina eksplodiralo.

Promjena će najviše pogoditi kupce koji naručuju jeftine proizvode s platformi poput Sheina ili Temua, gdje trošak od tri eura može predstavljati značajan postotak vrijednosti same narudžbe. Ova nova naknada nije privremeni hir, već prvi korak prema sveobuhvatnoj carinskoj reformi koja se očekuje 2028. godine, a koja će u potpunosti promijeniti način na koji uvozimo robu, piše Poslovni dnevnik.

Razlog za ovakav potez leži u nevjerojatnom porastu broja malih pošiljaka koje svakodnevno ulaze na teritorij Europske unije, preplavljujući carinske službe i stvarajući neravnopravan položaj za domaće trgovce. Prema podacima Europske komisije, samo u 2024. godini u EU je stiglo više od 4,6 milijardi paketa male vrijednosti, što je u prosjeku oko 12 milijuna pošiljaka dnevno. Dosadašnji sustav omogućavao je prodavačima izvan EU da iskoriste rupu u zakonu i ponude proizvode bez carine, dok su europski trgovci bili obvezni poštovati stroža pravila, plaćati carine i pridržavati se sigurnosnih standarda. Nova carina od tri eura osmišljena je kao privremeno rješenje koje će zatvoriti taj bescarinski kanal i poslati jasnu poruku da uvoz malih paketa nosi određeni trošak, sve dok se ne uspostavi novi, napredniji carinski sustav.

Praktična primjena nove carine bit će jednostavna, ali će zahtijevati pozornost kupaca. Pristojba od tri eura naplaćivat će se po svakoj kategoriji proizvoda unutar jednog paketa, a kategorija se definira prema šesteroznamenkastoj carinskoj tarifi proizvoda. To znači da ako paket sadrži više različitih vrsta robe, carina će se obračunavati za svaku od njih. Primjerice, ako naručite paket u kojem se nalazi jedna majica od pamuka i dvije majice od svile, smatrat će se da pošiljka sadrži dvije različite kategorije proizvoda zbog različitih tarifnih oznaka. U tom slučaju, ukupna carina iznosit će šest eura, odnosno tri eura po svakoj vrsti artikla. Cilj ovakvog pojednostavljenog modela jest smanjiti kompleksnost za carinske sustave koji se već sada bore s ekstremnim količinama pošiljaka i zadržati pravila jasnima za potrošače.

Važno je naglasiti da se ova nova carinska pristojba razlikuje od PDV-a. Porez na dodanu vrijednost na sve komercijalne pošiljke iz trećih zemalja, neovisno o njihovoj vrijednosti, obračunava se još od 1. srpnja 2021. godine. Nova carina od tri eura dodatni je namet na postojeći PDV. Prema najavama, naplata će se najvjerojatnije provoditi putem postojećeg sustava IOSS (Import One-Stop Shop), što znači da će prodavači pristojbu prikupljati izravno od kupca prilikom plaćanja na svojim internetskim stranicama, zajedno s cijenom proizvoda i PDV-om. Time bi se administrativni posao prebacio na prodavače i platforme, a carinski službenici na granicama bili bi rasterećeni. Također, ovu mjeru ne treba miješati s mogućom “naknadom za rukovanje” o kojoj se još raspravlja na razini EU, a koja bi trebala pokriti operativne troškove carinskih administracija.

Što to znači za kupce i prodavače?

Za kupce, ova promjena znači više cijene i manje “besplatnih” uvoza vrlo jeftine robe. Carina od tri eura na proizvod koji košta pet ili deset eura predstavlja značajno poskupljenje, zbog čega će model slanja pojedinačnih, jeftinih paketa postati daleko manje privlačan. Strani prodavači vjerojatno će poticati kupce na veće narudžbe kako bi se trošak carine rasporedio ili će početi koristiti skladišta unutar EU kako bi njihova roba već imala status “robe Unije”. Cilj mjere nije obeshrabriti internetsku kupovinu, već zaustaviti praksu koja je poticala podcjenjivanje vrijednosti robe, stvarala nepoštenu konkurenciju i otežavala provjeru sigurnosti proizvoda, od igračaka do elektronike. Europski mali poduzetnici trebali bi profitirati jer se smanjuje pritisak konkurencije koja je do sada uživala carinske povlastice.