HRT doznaje da Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje i Ministarstvo obrazovanja kreću s najvećim projektom nakon uvođenja državne mature. Uvodi se takozvana "mala matura", odnosno nacionalni ispiti na kraju osmog razreda. Tako će, od iduće godine, uz ocjene iz osnovne, za upis u željenu srednju školu, vrlo važni biti i rezultati postignuti na maloj maturi.

- Sad ćemo dati nalog Nacionalnom centru da krene s izradom projekta nacionalnih ispita i to za osnovne škole, ono što su nam rekli najbolja je provjera u 5. i 8. razredu, rekao je Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja.

Poplava odlikaša u osnovnoj školi, zbog uspjeha pritisci roditelja i učenika na učitelje, učenje isključivo radi ocjena, a ne znanja - sve su to argumenti da se provjerom nacionalnim ispitima utvrdi stvarno znanje naših osnovnoškolaca. - Roditelji na kraju školske godine češće komuniciraju s učiteljima, traže od učitelja da ponovo ispitaju njihovo dijete, smatraju da ono zna za veću ocjenu. Ako ne ostvare tu višu ocjenu onda su pritisci još i jači, kaže Anita Poslon, prof. hrvatskog jezika, OŠ Granešina, Zagreb.

Često, dodaje, šalju i anonimne prijave mjerodavnim institucijama. - S jedne strane imamo gomilu odlikaša i dio njih ne opravdaju ocjenu i uspjeh tijekom srednje škole, kaže Anita Lasić, prof. engleskog jezika, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora. To će se, kažu u Nacionalnom centru, uskoro promijeniti, prenosi HRT. - Jednako kao što se srednjoškolci upisuju na fakultete tako će i osnovnoškolcima mjera za upis u srednju školu biti ocjene koje su postigli tijekom osnovnog obrazovanja, ali i objektivna vrijednost vrednovanja nacionalnih ispita, kaže Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

- Dobijete uvid ne samo u znanje pojedinih učenika nego kakvi su učenici iz pojedinih škola iz pojedinih područja. Možete analizirati što je dobro, što loše, što se može popraviti, kaže ministar Fuchs.

- Oni se usmjeravaju i na kompetencije učenika pa oni mjere kompetencije u matematici i hrvatskom, dakle gledamo ih kroz matematičku i čitalačku pismenost, rekla je Katavić.

Nacionalne ispite, popularno rečeno malu maturu, priželjkuju i mnogi ravnatelji srednjih škola. Kažu, upisi su nam se zbog poplave odlikaša pretvorili u farsu. - Ne bih se složio s pristalicama da je to stres za učenike. Oni pišu u svojoj sredini sa svojim profesorima i ne vidim razlog za stres, kaže Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb.

Gotovo sve europske države provode nacionalne ispite. Zanimljivo je i to da se nigdje ne doživljavaju kao bauk, nego pomoć. A ovogodišnje ispitivanje maturanata koje je proveo Nacionalni centar, pokazalo je da 90 posto njih sugerira i želi da se tijekom obrazovanja češće provode ispiti koji bi im dali uvid u njihovo stvarno znanje.