Od 1. siječnja 2019. godine u kalendar obveznog cijepljenja u RH se uvodi i cijepljenje protiv pneumokoka i to kod dojenčadi s tri doze. U svim zemljama EU osim u Hrvatskoj i Estoniji cijepljenje protiv pneumokoka već se nalazi u nacionalnom kalendaru cijepljenja. Prva doza se daje s navršena dva mjeseca života, druga s četiri i treća sa dvanaest mjeseci.

Bolesti najčešće u ranoj dječjoj dobi

- Razlog uvođenja cijepljenja je smanjenje broja oboljele djece od pneumokoknih bolesti. Pneumokok je bakterija koja izaziva bolesti dišnih putova poput upale srednjeg uha i upale pluća, a ako uđe u krv može dovesti do sepse i upale mozga i moždanih ovojnica. Ove su bolesti najčešće u ranoj dječjoj dobi i u osoba oslabljene imunosti zbog drugih bolesti ili liječenja – objasnio je dr. Ivan Lipovac, epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo KZŽ. U Hrvatskoj postoje indikacije zbog kojih se već godinama osobe cijepe protiv pneumokoka bez obzira na životnu dob i za njih je cijepljenje besplatno. To su bolesnici s kroničnim plućnim bolestima, oni koji su transplantirali organe, imaju maligne bolesti, osobe bez slezene, dijabetičari, srčani bolesnici, zato što su kod njih češće komplikacije koje su već navedene.

Sprečavanje nastanka komplikacija

- S obzirom da su kod djece u prve dvije godine života jedne od najčešćih bolesti upale dišnog sustava koje su često virusnog porijekla, ali koje mogu biti „plodno tlo“ za naknadnu upalu s pneumokokom to je i razlog zašto se uvodi cijepljenje baš u toj životnoj dobi čime se sprečava nastanak većine komplikacija koje su već spomenute. Bolest se prenaša kapljičnim putem, a izvor zaraze osim oboljele osobe može biti i zdrava osoba i često se pojavljuje u kolektivima kao što je dječji vrtić, zbog učestalih međusobnih kontakata – rekao je dr. Lipovac. Najčešće nuspojave su one koje su uobičajene nakon svakog cijepljenja, a to su bolnost i oteklina na mjestu primjene, razdražljivost, smanjenje apetita i povišena temperatura koje prolaze u roku od par dana.