Ministarstvo financija uputilo je u javnu raspravu zakonski prijedlog kojim bi pristup registru računa tvrtki i građana u bankama, osim Ureda za sprječavanje pranja novca, ubuduće dobili i Državno odvjetništvo, carina, policija i Porezna uprava, javlja Jutarnji.

Riječ je o prijedlogu Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, što uključuje identifikaciju, praćenje i zamrzavanje imovine povezane s tim djelima. Ovim prijedlogom se, prema objavi Ministarstva financija, u naše zakonodavstvo ugrađuje najnovija Direktiva Europske unije o sprečavanju pranja novca, porezne utaje i drugih oblika financijskog kriminala.

Jedinstveni registar računa (JRR) kao središnji registar bankovnih računa ustrojila je 2002. godine i vodi ga Financijska agencija, a osim podataka o broju i vlasnicima računa u bankama, sadrži i podatke o računima za plaćanje, ugovorima o štednji i depozitima u kreditnim unijama te brojeve sefova s podacima o njihovim vlasnicima. Od 2011. u registar su uključeni i podaci o računima potrošača, otvorenima u bankama koje posluju u Hrvatskoj. Registar ne sadrži podatke o stanju na računima.

Prema spomenutom nacrtu prijedloga zakona Ministarstva financija, izravan i pristup bez naknade JRR-u imale bi ustrojstvene jedinice unutar Porezne uprave zadužene za financijske istrage i otkrivanje porezno-kaznenih djela te ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova u čijoj su nadležnosti poslovi gospodarskog kriminaliteta i korupcije, piše Jutarnji.

S druge strane, prema istome izvoru, kad su u pitanju Državno odvjetništvo i Carinska uprava, izravan i pristup bez naknade JRR-u bio bi omogućen tim institucijama u cjelini. Financijskoj agenciji uvodi se obveza da vodi zapisnike o pristupu podacima JRR-a ili pretraživanju tih podataka te što sve zapisi moraju sadržavati. Zapisi se na zahtjev stavljaju na raspolaganje Financijskoj agenciji za zaštitu osobnih podataka u svrhu provedbe poslova iz nadležnosti Financijske agencije.

Zakonom se nadalje propisuje pristup Ureda za sprječavanje pranja novca informacijama o provedbi zakonodavstva radi sprječavanja i suzbijanja pranja novca, povezanih kaznenih djela i financiranja terorizma i obveza Ureda za sprječavanje pranja novca da pravodobno dostavlja financijske analize ili financijske informacije nadležnim tijelima.

Jedan od ciljeva Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija, prema obrazloženju predlagatelja, formaliziranje je suradnje Ureda za sprječavanje novca i Europola u razmjeni podataka o bankovnim računima. S obzirom na osjetljivost financijskih podataka koje bi financijsko-obavještajna jedinica trebala analizirati i potrebne mjere za zaštitu podataka, Zakonom se utvrđuje vrsta i opseg informacija koje se mogu razmjenjivati između imenovanih nadležnih tijela različitih država članica.

Spomenuti prijedlog zakona u javnoj je raspravi do 29. travnja, piše Jutarnji.