O popisu stanovništva, najvećem projektu Državnog zavoda za statistiku koji se provodi svakih deset godina, za N1 je govorio bivši ravnatelj DSZ-a Marko Krištof.

“Radi se o najzahtjevnijem statističkom istraživanju i najvećoj aktivnosti bilo kojeg zavoda za statistiku. Radi se o ogromnom poslu i velikom metodološkom te komunikacijskom izazovu”, rekao je Krištof, dodavši kako je ove godine popis stanovništva još zahtjevniji zbog toga što će se spajati podaci iz različitih izvora. Naime, osim popisivanja građana na terenu, moći će se popisati i sami putem sustava e-građani.

“Popisivanje putem sustava e-građani je prijelaz do potpunog ukidanja popisa stanovništva. Klasični popis moderne zemlje više ne provode”, kaže. Smatra da će takav način popisivanja biti kvalitetan iskorak.

Do popisa su ostala još tri tjedna, a Krištof ističe kako još uvijek nije poznato previše informacija o popisu – nije provedena ni kampanja koja bi građanima objasnila čemu popis služi te da je ključna stvar da se popišu osobe u njihovom uobičajenom mjestu prebivališta. Nada se, kaže, da je DSZ spreman pružiti sve odgovore.

Što se tiče samog datuma, navodi kako je dobro da je referentni datum pomaknut s tradicionalnog 31. ožujka, kada je epidemija bila jača nego sada. “Druga stvar, da je popis tada proveden, previše bi se politiziralo. Podaci bi bili puno kvalitetniji da se popis pomaknuo mjesec dana, kada bi referentni datum bio 30. rujna”, govori.

Naveo je da je najveći izazov kod svakog popisa utvrditi stalno stanovništvo: “Kada imate više različitih izvora, to je dodatan izazov. Radi se o popisu osoba, kućanstava i stanova, a ne samo o popisu osoba. Ključna stvar je je li osoba u referentnom trenutku boravila u mjestu u kojem je popisana.

Krištof kaže da je potrebno popisati svo stanovništvo: “Ako se i svi članovi popišu putem e-građana, popisivač će trebati doći na vrata zbog potvrde da su svi članovi kućanstva popisani. Utvrde li se razlike, popisivači će trebati utvrditi gdje su razlike. Odbijete li sudjelovati u popisu, postoji mogućnost kažnjavanja, no nisam siguran na koji način će se ono provoditi.”

Očekuje da će broj popisanih osoba biti manji. “Postoji konsenzus među demografima da će nas biti ispod četiri milijuna. Broj stanovnika bit će najveći izazov. Saznat ćemo koliko je osoba popisano, ali točan broj stanovnika trebat ćemo neko vrijeme pričekati. Europska regulativa kaže da službeni rezultati trebaju biti dvije godine nakon popisa. Konačne rezultate mogli bismo dobiti krajem 2022. godine”, rekao je.