Rujan se odmiče kraju i bliži nam se sezona grijanja. To je vrijeme kad na vidjelo dolaze i posljedice zanemarivanja kad je u pitanju održavanje dimnjaka. Upravo se tijekom zimskih mjeseci bilježi najveći broj intervencija, ali i požara dimnjaka, trovanja ugljičnim monoksidom te oštećenja dimovodnih sustava. Razlog je jednostavan -  dimnjak koji se ne koristi mjesecima naglo se stavlja u puni pogon, ponekad bez prethodnog pregleda.

Prošla sezona

U prošloj sezoni grijanja, od 1. listopada 2025. do 31. travnja 2026. godine, zagorski su vatrogasci zabilježili ukupno 37 požara čađe u dimnjaku, što spada u nekakav prosjek takvih intervencija koji se kreće od 30 do 70 intervencija godišnje.

- Požari čađe u dimnjaku javljaju se zbog neredovitog čišćenja dimovodnih kanala, ali mogu se javiti i kod korištenja nedovoljno suhog ogrjevnog drva, kad se zbog velike vlage stvara i veća količina čađe koja se lovi na stijenke dimovodnih kanala. Kod takvih slučajeva potrebno je ponekad vršiti čišćenje i dva puta godišnje. Vatrogasci relativno lako ugase takve požare, ali često se događa da se požar proširi na krovnu konstrukciju, što onda zahtijeva angažman većeg broja vatrogasaca i moguće veće materijalne štete za vlasnika objekta. To je pogotovo izraženo kad se požar proširi na krovnu konstrukciju s limenim pokrovom, gdje vatrogasci moraju „loviti“ požar i otvarati krov. Kod pojave ovakvih požara moramo upozoriti građane da nikako ne gase takve požare vodom, jer mogu nastati veća oštećenja na dimnjacima i čak njihovu trajnu neupotrebljivost. Požari čađe u dimnjaku gase se prahom. Nakon gašenja požara čađe, vlasnik je obavezan zvati dimnjačara kako bi pregledao dimnjak i odobrio njegovu daljnju upotrebu – ističe zapovjednik Vatrogasne zajednice Krapinsko – zagorske županije Zvonko Ortner.

Neadekvatni materijali

Nadalje, upozorava građane da osim dimnjaka koji odvode dim od peći na kruta goriva, obavezno pozovu dimnjačara i u kontrolu dimnjaka koji se koriste za peći na plin i plinske bojlere za toplu vodu, jer posljedice mogu biti fatalne za korisnike takvih naprava.

- Naime, ako je dimnjak neispravan, dolazi do vraćanja produkata izgaranja u prostor kotlovnice ili kupaonice. Tu je posebno opasan ugljični monoksid, plin bez boje, okusa i mirisa, koji može izazvati trajna oštećenja na ljudskom organizmu. On ulazi u pluća disanjem, veže se na hemoglobin u krvi umjesto kisika, jako brzo dolazi do gubitka svijesti i smrti. Kao preventiva mogu se koristiti detektori ugljičnog monoksida u prostorima gdje su postavljeni bojleri – ističe Ortner. 

Dodaje da, nažalost, građani ponekad koriste neadekvatne materijale za izradu dimnjaka i tu vatrogasci nailaze na razne „kreacije“ u izgradnji  i konstrukciji dimnjaka. - Zabilježeni su slučajevi gdje su korištene plastične odvodne cijevi – izdvaja nevjerojatan slučaj Ortner te naglašava da se preporuča obavezno očistiti dimnjake prije sezone grijanja te provjeru, a po potrebi i čišćenje treba ponoviti, negdje poslije Nove godine. - I u slučaju požara nazovite 193! – zaključuje.

Razlika kod loženja na drva ili plin

Zanimalo nas je i kakva su iskustva dimnjačara, pa smo kontaktirali Leuštek j.d.o.o., ovlaštenu tvrtku za dimnjačarske poslove sa sjedištem u Poznanovcu, čiji je vlasnik i direktor Danijel Leuštek. Kako kaže Leuštek, iskustvo stečeno godinama u dimnjačarskom poslu kaže da odgovorni i savjesni građani redovito čiste i pregledavaju dimnjake prije početka sezone loženja, jer su svjesni opasnosti i štete koje neočišćeni i nepregledani dimnjak može donijeti.

- Uglavnom građani zovu za čišćenje dimnjaka pred zahlađenje, jer znaju reći „da se po ljetu ne loži“ pa zaborave očistiti ili je prevruće za čišćenje , ili ne misle o čišćenju dimnjaka po ljetu jer su zaokupljeni drugim stvarima, no dosta građana zove i preko ljeta kada se ne loži, pa se na vrijeme stignu pripremiti za sezonu loženja. To je zapravo i bolje jer se ne stvara gužva na jesen za čišćenje dimnjaka – ističe dimnjačar Danijel Leuštek.

Dodaje da su rijetki oni koji izbjegavaju ili zaboravljaju čišćenje dimnjaka, jer su svjesni opasnosti, odnosno da požar dimnjaka može donijeti velike štete i ugrozu ljudskih života.  - Ima ljudi koji jednostavno zovu profesionalca da odradi kvalitetno posao,  ima i ljudi koji to samostalno odrade na „svoju ruku“ , a ima i ljudi koji srljaju u opasnost pa uopće ne zovu dimnjačara , jer kao „što bi to trebalo čistiti?“. Svakako treba čistiti i pregledavati dimnjake, neovisno kakve, na kruta goriva ili plin – ističe Lueštek, dodajući da postoji i razlika kod dimnjaka korištenog kod loženja na drva ili plin.  

- Razlika je u tome što se kod dimnjaka gdje se loži na drva čađa prijanja na stijenke dimnjaka i može se začepiti i zapaliti dimnjak, a kod dimnjaka gdje se loži na zemni plin, postoji mogućnost da se nakupi prašine i paučine u dimnjaku koja može ometati samu funkcionalnost i ispravnost dimnjaka, što može dovesti do trovanja ugljičnim monoksidom. Stoga su isto vrlo važni za pregled i čišćenje koje je i po zakonu obavezno za sve korisnike plinskih trošila spojenih na dimnjak ili dimovodni objekt – još jednom napominje iskusni dimnjačar.

Financijske i pravne posljedice

Dakle, neovisno o načinu grijanja, odnosno vrsti ogrjeva, dimnjak treba očistiti  prije početka sezone grijanja.

– Time se smanjuje se rizik od zapaljenja čađe i dimnjaka, poboljšava se „cug“ dimnjaka i učinkovitije izgaranje, smanjuje se mogućnost vraćanja dima i opasnog ugljičnog monoksida u prostor, uklanjaju se čađa, smola i naslage koje mogu začepiti dimovodni put. Ako dimnjak nije dugo čišćen ili se tijekom sezone nakupilo puno naslaga, preporučljivo je da ga prije loženja pregleda i očisti dimnjačar, a ne samo da se površinski očisti ložište. Neočišćen dimnjak može izazvati požar, trovanje opasnim plinovima i oštećenje kuće. Glavne opasnosti su požar čađe, trovanje ugljikovim monoksidom, povrat dimnih plinova, kada dim i štetni plinovi iz peći ili bojlera ne mogu izaći van, nego se šire po sobama, prljaju zidove i ugrožavaju zdravlje. Tu je i smanjena učinkovitost grijanja, jer naslage čađe i katrana stvaraju izolaciju i smanjuju protok, pa peć slabije grije, troši više goriva i teže sagorijeva. Ne zaboravimo i pravne i financijske posljedice, jer ako zbog neodržavanog dimnjaka dođe do nesreće ili štete, vlasniku prijeti kaznena odgovornost i odbijanje isplate osiguranja – upozorava Leuštek.

Razni slučajevi na terenu

U svojoj karijeri naišao je na razne slučajeve na terenu. 

- Na terenu možete svašta vidjeti, od dimnjaka koji nisu čišćeni više od 50 godina, do dimnjaka koji nisu završavali iznad krova, odnosno izvan kuće, dimnjaka u kojima smo pronalazi mrtve ptice (sove, jastrebi ), gnijezda stršljena i osa, što je sve češće, pa sve do toga da građani jednostavno u peći bacaju sve što im je pri ruci i čega se žele riješiti, misleći da će se time i ugrijati, no najviše si  time rade štetu na dimnjacima i začepljuju dimnjake zbog čega dolazi do požara. Pale se primjerice gumene čizme, otpaci od plastike, plastične vrećice i slično – kaže.

'Ne čistitie dimnjake sami'

Ne preporučuje da ljudi dimnjake, peći i bojlere, kao ni ikakva trošila povezana na dimnjak, čiste sami.

- Dimnjačar je školovana osoba za to i jedino on može prepoznati nepravilnosti i  oštećenja na ili unutar dimnjaka ili uređaju za loženje, stoga je bolje da se pozove dimnjačar i da se ljudi ne upuštaju u takve radove – upozorava.

Također, savjetuje građanima da dimnjačara pozovu prije početka sezone grijanja, idealno tijekom kasnog proljeća ili ljeta (od svibnja do rujna). U jesen, kada krene hladno vrijeme, dimnjačarske službe imaju najveću gužvu, pa se na pregled može čekati tjednima. Kod grijanja na kruta goriva (drva, paleti), zakonski se dimnjaci u kućanstvima moraju pregledati i očistiti minimalno jednom godišnje. Međutim, struka i Hrvatska dimnjačarska udruga preporučuju čišćenje jednom mjesečno tijekom sezone loženja ako intenzivno koristite peć. Kod grijanja na plin (klasični i atmosferski bojleri), kontrola je obavezna jednom godišnje. Dimnjačar provjerava prohodnost kanala i koncentraciju dimnih plinova radi sprječavanja trovanja ugljikovim monoksidom (CO).

Kada odmah zvati dimnjačara

Upozorava i na neke izvanredne situacije i periode, kada treba odmah zvati dimnjačara.

- Osim redovitog godišnjeg održavanja, dimnjačara morate hitno pozvati u sljedećim situacijama – kod slabog uzgona, kada dimnjak ‘ne vuče’, ako primjetite da se dim vraća u prostoriju ili se vatra teško pali. Nadalje, kod mirisa i vlage, odnosno ako osjetite neugodan miris paljevine u kući ili primijetite vlažne mrlje i kondenzat na zidovima oko dimnjaka, pa kod zvukova urušavanja, ako čujete da unutar dimovodnog kanala pada žbuka, komadi cigle ili čađe. Također, dimnjačara treba odmah zvari kod promjene trošila ili goriva,  prije nego što kupite novu peć, promijenite vrstu goriva (npr. s plina na drva) ili ponovno aktivirate dimnjak koji niste koristili dulje od godinu dana. I na kraju, obavezno zovite dimnjačara nakon incidenta odnosno nakon potresa, jačeg nevremena ili ako je u dimnjaku već došlo do manjeg požara čađe. Tada se dimnjak se mora pregledati prije idućeg loženja – ističe Danijel Leuštek.