Zl: S obzirom na aktualnu situaciju s epidemijom koronavirusa, hoće li ove godine biti obilježavanja Dana grada Krapine?

Gregurović: S obzirom na epidemiološku situaciju koja je, nažalost, iz dana u dan sve gora, Dan Grada Krapine obilježit ćemo skromnim svečanim programom kako bismo dodijelili priznanja Grada Krapine ovogodišnjim dobitnicima. Također, najnovije epidemiološke mjere utjecale su i na organizaciju Adventa u Krapini gdje većinu toga što smo namjeravali nećemo moći ostvariti.

ZL: Tko su ovogodišnji dobitnici gradskih priznanja?

Gregurović: Odbor za priznanja ove je godine predložio da se Mala plaketa Grada Krapine dodijeli Sari Rivetti za izvrsne uspjehe postignute na natjecanjima iz stolnog tenisa i promicanje imena Grada Krapine. Za Plaketu Grada Krapine predloženi su Marijan Lovrenčić za poseban doprinos u unapređenju vatrogastva i zaštite od požara na području Grada Krapine te zbog istaknutog rada na razvoju dobrovoljnog vatrogastva i vatrogasne djelatnosti, Dragutin Ranogajec za unapređenje gospodarstva i promicanje imena Grada Krapine i Dragutin Gradečak za doprinos kulturi i promicanje imena Grada Krapine, dok su za Povelju Grada Krapine predloženi Zdravko Lovrenščak i Ivan Šemnički za osobiti doprinos promicanju dobrovoljnog davanja krvi i zdravstvenih programa Hrvatskog Crvenog križa, tvrtka „Presečki d.o.o.“ povodom 30. obljetnice uspješnog rada i doprinosa unapređenju gospodarstva Grada Krapine, Društvo invalida rada Krapina povodom 50. obljetnice uspješnog rada i djelovanja te za promicanje prava osoba s invaliditetom te Dječji vrtić „Gustav Krklec“ povodom 55. obljetnice uspješnog rada i djelovanja te za unapređenje odgojno-obrazovne djelatnosti u Gradu Krapini.

ZL: Dan grada prilika je za osvrt na proteklo razdoblje. Koje biste najznačajnije i najveće projekte ostvarene u proteklih godinu dana izdvojili?

Gregurović: Tijekom ove godine imali smo brojne radove na unapređenju komunalne i prometne infrastrukture. Posebno je bilo važno izmještanje željezničko-cestovnog prijelaza Dolac, o kojem se govori već 15-ak godina. Nakon što su riješene sve potrebne suglasnosti, dokumentacija i imovinsko - pravni odnosi, ujesen prošle godine radovi su napokon počeli. U sklopu radova je, osim brojne opreme osiguranja na novom prijelazu preko pruge, izvedena i nova dvosmjerna prometnica s nogostupom i odvodnjom te javnom rasvjetom. Uređeno je i Šetalište Vilibalda Sluge. Zamijenjene su vodovodne i plinske cijevi, sanirana je kanalizacijska mreža te je cijela ulica obnovljena novim asfaltnim slojem. Vrlo važan projekt zasigurno je brza cesta koja će povezivati Zabok, Sveti Križ Začretje i Krapinu. Sad se radi na pet kilometara dugoj i 57,4 milijuna kuna vrijednoj drugoj fazi te prometnice. Radovi su započeli u ljeto 2019., a do ljeta 2021. bit će puštena u promet i ta druga dionica. Ovo je izuzetno važna dionica spojne ceste jer nakon što je stara Zagorska magistrala pretvorena u jedan trak Autoceste Zagreb – Macelj, promet se odvijao lokalnim cestama koje idu kroz naselja, a izgradnjom ove ceste, ne samo da će se kvalitetnije i brže povezati ova tri mjesta, već će se znatno rasteretiti i promet kroz naša naselja. Kvalitetnije će se spojiti Krapina sa Začretjem, Zabokom i dalje prema Zagrebu. Plan je da se po završetku druge faze krene s postupkom nabave i izvođenjem radova na trećoj fazi. Ono što je Gradu Krapini izuzetno bitno i što smo također pokrenuli, je to da se cesta ne spoji samo na magistralu kod naplatnih kućica u Krapini, već da se produži do gospodarske zone Krapina Nova Zapad. Iz te zone će krenuti izmještanje državne ceste D-206 koja sad ide kroz centar Krapine i Bregovitu ulicu prema Tkalcima. Tako da će se ta cesta izmjestiti uz naselje Šabac i dalje prema Tkalcima te u konačnici, ova spojna cesta bila bi spojena na obilaznicu Krapine prema Tkalcima i dalje prema Pregradi. Također, moram istaknuti da su Hrvatske ceste provele postupak nabave za izgradnju kružnog toka kod vatrogasnog doma u Krapini i ukoliko vrijeme posluži, nakon Nove godine krenuti bi i sami radovi.

ZL: Puno je radova koji su, da tako kažemo, ispod zemlje. Njihov rezultat nije toliko vidljiv, ali je jednako važan kao i drugi projekti?

Gregurović: Spomenimo samo da su završili radovi na vodoopskrbi na dionici Zagrebačka cesta - Mihaljekov Jarek, sanacija malog bazena u naselju Velika Ves, u Ul. J. Leskovara, u naseljima Polje Krapinsko Velika Ves te rekonstrukciji podzemne infrastrukture u naselju Paradižum, a uređena je i podzemna infrastruktura te dio ceste u ul. M. Krleže od Tri križa do ul. M. Jambrišak. Trenutno se radi na rekonstrukciji vodoopskrbne mreže u naseljima Bobovje, Popovci i Tkalci te na dionici Polje Krapinsko – Velika Ves. Jedan od velikih, korisnih i bitnih, iako oku nevidljivih projekata je i katastarska izmjera na području katastarskih općina Gornja Pačetina i Velika Ves koja obuhvaća naselja Velika Ves i Lepajci. Građani će tako „očistiti“ zemljište i postići identično stanje na katastru i gruntovnici što je glavna prednost. Treba naglasiti i da je u tijeku modernizacija nerazvrstanih cesta na području grada Krapine vrijedna više od 4 milijuna kuna s PDV-om. Radovi obuhvaćaju presvlačenje i asfaltiranje cesta te postavljanje „ležećih policajaca“ na sedam lokacija. Taj bi projekt trebao biti završen na proljeće sljedeće godine.

ZL: Treba naglasiti da su ove godine značajna sredstva uložena u osnovnoškolske objekte. U OŠ Augusta Cesarca u Krapini pri kraju je obnova krovišta?

Gregurović: Prilikom nevremena prošle godine, olujni je vjetar digao dio krovišta škole, a drvena potkonstrukcija već je bila potpuno trula pa se krenulo s hitnom izradom projektne dokumentacije za zamjenu krovišta. Uputili smo i apel Ministarstvu znanosti i obrazovanja za pomoć jer se radi o velikoj površini krovišta, odnosno o više od 2 tisuće kvadrata. Sufinanciranje je odobreno, radovi su krenuli, a njihov završetak očekuje se do sredine prosinca. Radove vrijedne oko 2 milijuna kn s PDV-om zajednički sufinanciraju Ministarstvo znanosti i obrazovanja s 80 posto te Grad Krapina s 20 posto potrebnih sredstava.

ZL: To nisu jedine investicije i ulaganja. Ulagalo se i u vrtiće i uređivala sportska igrališta?

Gregurović: Važno je napomenuti i da je pokrenut postupak nabave za izgradnju lifta u školi, kako bismo barem jednu školu imali u potpunosti prilagođenu učenicima s invaliditetom jer smo već prije uredili i jedan sanitarni čvor te pristupnu rampu do škole. Izgradnju lifta sufinancirat će Ministarstvo branitelja sa 120.000 kn. U OŠ „Ljudevit Gaj“ kompletno je zamijenjena vanjska stolarija, dok bi se sljedeće godine krenulo s zamjenom unutarnje. Nakon što su prošle godine dograđeni prostori za dvije nove grupe u Dječjem vrtiću Gustav Krklec, nabavljeno je 16 novih igračaka ukupne vrijednosti oko 230.000 kuna s PDV-om. Na dijelu vrtića napravljeno je i novo pročelje s izolacijom, a sljedeće godine željeli bismo još završiti pročelje s druge strane starog dijela vrtića, kako bismo zaokružili čitavu priču. Posebno me veseli što su ove godine izgrađena i četiri nova igrališta, i to dva na Tkalcima i po jedno u Zagori i Žutnici, dok je na Trškom Vrhu napravljena rekonstrukcija postojećeg koje je bilo u lošem stanju. Također, u tijeku je postupak nabave za izgradnju igrališta s umjetnom travom na ŠRC Podgora. Što se tiče tog projekta, s Hrvatskim nogometnim savezom sklopili smo ugovor kojim nam savez donira umjetnu travu, a Grad je u obvezi napraviti podlogu, drenažu, ograde, kao i rasvjetu. Izgradnju ovog potonjeg pomoći će i Ministarstvo turizma i sporta s 500.000 kn. U sklopu tih radova izgradit će se cesta između glavnog igrališta i Krapinčice koja će povezivati naselje Podgora s centrom grada, a postojeća prometnica kroz ŠRC postat će pješačka zona.

ZL: Puno je toga napravljeno u ovoj godini. No, planova ne nedostaje za naredno razdoblje?

Gregurović: Ove je godine završena izrada projektne dokumentacije te je izdana građevinska dozvola za Šemničke Toplice. Grad se za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije javio na natječaj MRRFEU te je odobreno sufinanciranje od 600.000 kuna. Taj je projekt naveden kao jedan od strateških u razvojnoj strategiji Krapinsko-zagorske županije. Projekt nam je važan jer u Zagorju ne postoji zatvoreni olimpijski bazen pa vjerujemo da će koristiti plivačkom klubu koji djeluje u županiji, ali i da će dovesti i do osnivanja novih. Osim toga, vanjske i unutarnje sadržaje koristit će i lokalno stanovništvo, a zasigurno će doprinijeti i razvoju turizma. Nadamo se da će se uspjeti isfinancirati kroz sredstva iz Fonda za oporavak EU. Za realizaciju je spreman i projekt sanacije pješačkog mosta u Šetalištu Hrvatskog narodnog preporoda prema Pekomu. Dokumentacija je spremna, a u tijeku je postupak nabave.

ZL: Spomenimo i radove na izgradnji Spomen obilježja smrtno stradalim i umrlim braniteljima s područja KZŽ, a kojim bi se uredio i Perivoj Janka Draškovića?

Gregurović: Da, to je projekt koji je krenuo, ali i zbog neočekivanih okolnosti privremeno zastao. Naime, na samom početku radova izvršeno je izmještanje električnih instalacija te su pronađeni ostaci keramike pa je nadležni Konzervatorski odjel zaustavio radove kako bi se provela probna arheološka istraživanja. Ta su istraživanja rezultirala pronalaskom pokretnih arheoloških materijala poput ulomaka keramike, metalnih i koštanih predmeta, ostataka obrambenog jarka i bedema i sl., a koji upućuju na postojanje dobro sačuvanih kulturnih slojeva. Trenutno je u tijeku izrada projektnog zadatka kako bi se mogla raspisati nabava za daljnja arheološka istraživanja što je uvjet konzervatora za nastavak radova. Nakon svega, uz uređen park i Spomen obilježje, Krapina će biti bogatija i za nove vrijedne arheološke nalaze koji će još više učvrstiti tvrdnju da je ona grad iznimne i bogate povijesti. Za projekt uređenja parka i Spomen obilježja Ministarstvo branitelja osiguralo je 1 milijun kuna.

ZL: Značajni projekti i aktivnosti su i na području digitalizacije Krapine?

Gregurović: Tu je program WiFi4EU preko kojeg je Gradu Krapini odobren vaučer za nabavu i instalaciju opreme potrebne za devet javnih bežičnih pristupnih točaka, a kojima je građanima omogućen pristup besplatnom internetu na javnim površinama. Što se tiče optike, tj. širokopojasnog interneta i izgradnje optičke mreže koje omogućuju brzine od minimalno 100Mbit/s, s područja Krapinsko-zagorske županije temeljem Javnog poziva za izgradnju pristupnih mreža sljedeće generacije, ukupno vrijednog 1,1 milijardi kuna, kojeg je raspisalo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU prošli su Grad Krapina te općine Đurmanec, Petrovsko, Jesenje i Radoboj.
Na ovaj ćemo način osigurati dostupnost brzog interneta na našem području do konca 2023. godine, a da to nas kao JLS neće koštati ništa. Na našem bi se području trebalo prikopčati 10.699 korisnika, što ukupno košta 59,5 milijuna kuna, od čega će HT financirati 22,25 milijuna kuna, dok će se ostatak od 26,88 milijuna kuna dobiti iz EU fondova.

ZL: Nezaobilazna tema je i koronavirus. Kako je situacija s epidemijom utjecala na punjenje proračuna? Je li bilo planiranih projekata koji zbog epidemije nisu mogli biti ostvareni?

Gregurović: Godina je bila izazovna i prepuna nepoznanica i strepnji, što se zasigurno i odrazilo na punjenje proračuna. No, bitno je naglasiti da su se unatoč manjim prihodima pokrenuli i realizirali razni projekti, i to u suradnji s Vladom RH i raznim resornim ministarstvima, ali i javnim poduzećima poput Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, HŽ Infrastrukture, HEP-a i drugih. Gradski su prihodi smanjeni po osnovi poreza na dohodak, uplata po komunalnoj naknadi, spomeničkoj renti, a tu je i nezanemariv pad poreza na potrošnju. Što se tiče projekata, kada je nastupio lockdown u ožujku nismo znali kako će se puniti proračun pa su sve investicije za koje još nisu bili sklopljeni ugovori zaustavljene i natječaji se nisu raspisivali do ljeta. No, bitno je da su uz pomoć ministarstava i državnih tvrtki ipak brojne investicije realizirane ili su u tijeku.

ZL: Kojim je mjerama Grad pomogao svoje gospodarstvenike, obrtnike, građane u ovoj situaciji?

Gregurović: Na Gradskom vijeću smo donijeli o oslobođenju plaćanja poreza na korištenje javnih površina za ugostiteljske terase za cijelu 2020. godinu. Također, za vrijeme koje su bili zatvoreni, poduzetnici su bili oslobođeni plaćanja komunalne naknade, umanjeno je plaćanje spomeničke rente sukladno odluci Ministarstva kulture i medija, a izašli smo ususret i vezano za plaćanje odvoza otpada. Također, roditelje smo oslobodili plaćanja ekonomske cijene Gradskog vrtića dok nije radio. Neke gradske poreze poput prireza nismo ni mogli umanjiti, s obzirom na to da ih Grad nije ni uveo.

ZL.: I za kraj, poruka i čestitka građanima Krapine povodom Dana grada?

Gregurović: Drage moje Krapinčanke i Krapinčani. Iza nas je godina kakvoj se nitko ni u najluđem snu nije nadao. Izazovna godina prepuna neizvjesnosti, tjeskobe, strahova. Ova epidemija promijenila je nas, ali i cijeli svijet. Sve ono o čemu nikada nismo razmišljali sada je postala surova stvarnost „NOVO NORMALNO”. No, bez obzira na sve ono što nas mora radovati i dati nam nadu za ubuduće da smo u najtežim trenucima bili tu jedno za drugog. Ponovno smo pokazali zajedništvo, brigu za naše najbliže, solidarnost, ljudskost. Sve to daje nam snagu i vjeru da ćemo i ovo teško razdoblje savladati i još jednom svi zajedno izaći kao pobjednici. Moramo ostati odgovorni, moramo izdržati do kraja. Iako će ovaj Advent i božićni te novogodišnji blagdani biti bitno drugačiji, morao znati i vjerovati da će i to proći te će se život svih nas vratiti u normalu. S tom porukom svim sugrađanima čestitam Dan Grada Krapine te želim blagoslovljen i čestit Božić.