Prema popisu stanovništva 2021. Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika (1 865 129 muškaraca, odnosno 48,17% i 2 006 704 žene, odnosno 51,83%). Prema istom popisu vidljivo je da se broj stanovnika smanjio za 413 056 osoba ili 9,64%. Demografski, Hrvatska se nalazi u jako teškoj situaciji, kako zbog iseljavanja, tako i zbog pada broja stanovnika, što je zapravo i povezano, obzirom da se uglavnom iseljavaju mladi ljudi koji su tek na početku stvaranja obitelji. Time je i potencijal za rađanjem djece u Hrvatskoj sve manji.

Župne statistike

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2023. godine bila je najgora u povijesti Hrvatske po pitaju broja rođenih. Naime, rođeno je 32.047 djece, a umrlo 51.319 ljudi. Prirodnim putem, zbog većeg broja umrlih od broja rođenih, izgubljena su 19.272 stanovnika. U odnosu na 2022. rođeno je 2000 djece manje, a u odnosu na 2000. godinu čak 11.699 manje! Ni u jednom mjesecu lani nije bilo više od 3000 rođenih, što je do prije nekoliko godina bila rijetkost. S druge strane, broj umrlih je stabilan, između 4000 i 5000 na mjesec, a izuzetak su razdoblja u 2020. i 2021. godini zbog pandemije Covida. U rodilištu Opće bolnice Zabok i bolnice Hrvatskih veterana u 2023. godini bilo je 787 poroda te je rođeno 796 djece: 408 dječaka i 388 djevojčica. I zagorski su se svećenici složili kako župna statistika u njihovim župama ne ide nimalo u prilog nekoj boljoj demografskoj slici. Prema podacima dostupnima na društvenim mrežama zagorskih župa ili onima koje su nam svećenici ustupili nakon našeg upita, niti u jednoj župi nije bilo više krštenih, nego umrlih. – Svake godine se suočavamo sa manje rođenih nego umrlih – istaknuo je u župnom listiću zabočki župnik Branko Risek, istaknuvši kako je u zabočkoj župi kršteno 21 dijete manje nego godinu prije. No, nije to nikakva novost niti jednom svećeniku. Rijetko gdje su te brojke blizu i rijetko gdje je ta razlika manja od 10 (Jesenje, Konjščina, Stubičke Toplice, Zlatar, Zlatar Bistrice, Belec), odnosno najbolje su brojke po tom pitanju u Zlatar Bistrici, gdje je bilo 31 krštenih i 32 umrla i Stubičkim Toplicama s 24 krštena i 28 umrlih. – Uvijek je nažalost više pokojnih nego krštenih. Ja 'štentam' roditelje, no ne uspijeva mi. Ovo kod nas je još dobra slika, kako je drukčije – rekao je vlč. Ivan Hrastović iz Župe sv. Ivana Kristitelja u Zlatar Bistrici.

Velika razlika između krštenih i umrlih

U nekim je župama razlika između krštenih i umrlih veća od 30 (Zabok, Petrovsko te područje Kumrovec/Tuhelj koje pokriva Župa Uznesenja Blažene Djevice Marija). Dvadeset više umrlih naspram krštenih zabilježile su i župe u Donjoj Stubici, Krapinskim Toplicama, Mariji Bistrici, Oroslavju, Pregradi i Radoboju. – Samo jednom otkako sam tu župnik, i to 2014. godine su brojke bile u korist krštenih. Tada smo imali 65 krštenih, a 62 sprovoda, i tada smo s takvim brojkama bili jedini u cijelom dekanatu. Podaci nisu dobri nigdje i to već i više od 20 godina, samo što se posljednjih deset godina puno više o tome govori. Ovakva demografska slika nije i neće biti dobra za budućnost – rekao je vlč. Željko Horvat iz Župe svete Barbare u Bedekovčini. Najviše vjenčanih parova bilo je u župama u Gornjoj Stubici (23), Pregradi (25), Krapini (27) i Mariji Bistrici. No, dodajmo tome da je od 50 vjenčanih parova u Mariji Bistrici 31 par iz druge župe, a i u Gornju Stubicu zadnjih se godina dolazi vjenčati sve više parova koji ne spadaju u gornjostubičku župu. Prema podacima županijskog Upravnog odjela za opću upravu, imovinsko – pravne i zajedničke poslove, a shodno podacima šest matičnih ureda, u našoj je županiji lani sklopljeno 518 brakova, od čega 209 u građanskom obliku i 309 u vjerskom obliku. Naspram tome, razvelo se 169 brakova.