HGK Županijska komora Krapina, u suradnji s Poslovnim klubom slovensko-hrvatskih poduzetnika, oragnizirala je međunarodnu konferenciju 'Industrija Zagorja' koja se upravo održava u Termama Tuhelj.

Ova konferencija okuplja vodeće gospodarstvenike u industriji kako iz Hrvatske, tako i iz cijelog svijeta,  a ima za cilj raspravljati  o  pitanjima  aktualne konkurentnosti, održivosti, modernizacije i pozicioniranja na globalnom tržištu.

Po prvi puta u Zagorju  sudjeluju i međunarodni stručnjaci iz Čilea, Italije i Slovenije, koji imaju bogato iskustvo u industriji i vlastitim tvrtkama. Podijeliti će svoja iskustva i strategije za jačanje konkurentnosti, razmatrati izazove i prilike na globalnom tržištu te promovirati modernizaciju procesa. 

Na konferenciju su stigli i veleposlanici Čilea Nj. E.  Mr. Rodrigo Donoso, Italije Nj.E. Paolo Trichilo te Slovenije Nj.E. Gašper Dovžan.

Anđelko Švaljek, predsjednik HGK županijske komore Krapina, istaknuo je da je ovo nastavak prošlogodišnje konferencije. – Kako je sjeverozapad Hrvatske industrijski najrazvijeniji i ima u izvozu najveći udio, pozvani smo razgovarati o aktualnom stanju, perspektivama i izazovima koji su pred industrijom. Teme konferencije su konkurentnost, održivost, modernizacija. Ovom prilikom želimo naglasiti važnost internacionalizacije poslovanja, imamo goste iz Italije, Čilea… Sve ozbiljne proizvodne firme su svjesne da je internacionalizacija poslovanja nužna i jedini način njihovog opstanka, ne samo u tržišnom smislu, nego i kontinuirana izmjena znanja, iskustva i građenje suradnje. Želimo skrenuti pažnju i na potrebu o kreiranju poslovnih modela koji su održivi i društveno odgovorni, jer tako možemo najbolje odgovoriti na klimatske, demografske, imigrantske te  razne socijalne i političke izazove koji se događaju u svijetu – rekao je Švaljek te dodao da se industrijska proizvodnja i u Europi i u Hrvatskoj smanjuje.

- Sve manje mladih ljudi želi raditi u industriji, ona se u Europi  vrlo teško može nositi s izrazito subvencioniranim industrijama iz dalekog Istoka koje igraju po drugim pravilima. Muče nas loši demografski trendovi, sve nas je manje i sve smo stariji, nužan je uvoz radne snage, koja je kvalificirana i želi dugoročno ostati kod nas. Visina plaće je ključni preduvjet za motivaciju aktualnih i novih zaposlenika. Nadam se da ćemo ovom konferencijom ponuditi bar neke odgovore – zaključio je Švaljek.

Saša Mumimović, ispred AquafilCRO, istaknuo je da je u fokusu konferencije kružna ekonomija.

-O njoj se puno govori, no malo je pravih poduzeća koja to doista rade i žive takav život, koji znači puno odricanja i drugačiji poslovni model. Danas je nama u fokusu dovesti praktičare, lidere na tom području koji će svojim primjerima pokazati što se i kako radi. Pomaknuti se od akademskih rasprava na prave konkretne primjere – rekao je Mumimović i dodao da je poduzeće AquafilCRO jedno od onih koji rade na principu kružne ekonomije. - Aquafil grupa je razvila poseban sistem prerade kojeg mi zovemo ekonil, sirovina za naš najlon je je postindustrijski otpad, možemo najlonsko vlakno dobiti iz starih ribarskih mreža, tepiha i druge vrste otpada, i mi to možemo raditi beskrajni broj puta. To je jedna od poruka današnjeg skupa, da sintetičko vlakno i plastika nije loša, to je materijal budućnosti, samo ga trebamo znati koristiti. Prošlu godinu završili smo s 50 posto regeneriranih vlakana. Nadamo se da će to u budućnosti biti 100 posto, da ćemo potpuno prestati kupovati sirovinu od nafte i raditi samo regenerirani najlon – rekao je Mumimović.

Giulio Bonazzi, izvršni direktor tvrtke Aquafil iz Italije, rekao je da njegovo poduzeće kružni ekonomski model koristi već 25 godina. – Da primijenimo naš sistem globalno, mogli bismo reciklirati skoro 100 posto ribarskih mreža koje se danas koriste u ribarskoj industriji – napomenuo je.

Julio Compagnon, izvršni direktor tvrtke Comberplast iz Čila, rekao je da je za kružnu ekonomiju najvažnija kulturološka promjena. -  Ne samo da moramo promijeniti naše tržište i proizvode, već i stanje uma, a to se ne događa preko noći, treba puno vemena, no mi smo primjer da se isplati i da se može učiniti. Manjina kompanija je koje tako rade, ali to je neizbježna tranzicija. To je zdravi razum i smjer u kojem moramo ići i sve kopmanije će se na to morati prebaciti – napomenuo je.

Župan Željko Kolar rekao je da Krapinsko – zagorska županija kontinuirano radi na poboljšanju poslovnog okruženja i poticanja inovacija.-  Prepoznajemo nove potrebe tržišta i pratimo gospodarstvo svojim inovacijama. Ponosni smo što smo rangirani među top 10 malih regija budućnosti prema strategiji privlačenja ulaganja, prema rangiranju Financial Timesa. Ovaj uspjeh je rezultat zajedničkog rada županije i poduzetnika koji prednjače u održivom poslovanju. Industrija je ključni pokretač gospodarskog rasta i razvoja hrvatskih regija, okosnica je stvaranja novih radnih mjesta, povećanja izvoza i uvođenja tehnoloških pormjena. Planom za industrijsku tranziciju SZ Hrvatske stvoren je okvir i akcijski plan za provedbu učinkovite industrijske tranzicije – rekao je Kolar.

Za to su potrebne tehnološke promjene. – Treba integrirati nove proizvode i usluge u okviru reginonalnih lanaca vrijednosti, razviti tehnologije koje troše manje energije, smanjuju otpad, izbjegavaju zagađenje te je potrebno ulaganje u radnu snagu s odgovorajućim vještinama. Kroz proces industrijske tranzicije, cilj nam je osnažiti našu regiju za održivu, inovativnu i otpronu na industrijsku budućnost. Tvrtke koje rade na području KZŽ kao Vetropack, Aquafil, Regeneracija već dugi niz godina svoje poslovanje temelje na principima održivosti, ugrađujući nove prakse kroz konstantnu modernizaciju. Održivo poslovanje danas znači puno više od ulaganja u energetsku učinkovitost i strojeve i poslovne procese. To znači stvaranje kruga od stabilnog dobavljačkog lanca preko proizvodnje koja generira što manje otpada do prodaje kranjem kupcu koji jasno zna kako je proizvod napravljen i kako se kupnjom tog proizvoda štiti planet za buduće generacije. KZŽ prepoznala je održivi rast kao jedini moguć – istaknuo je župan.