OPG Kozina iz Stare Vesi u Petrovskom bavi se proizvodnjom meda, uzgojem ekološke lavande budrovke i vađenjem pčelinjeg otrova. OPG Kozina vode Mario, njegova supruga Ivana i brat Ivica Kozina. Ivana je kazala da je za uspješno funkcioniranje obiteljskog posla vrlo važna dobra raspodjela posla koji se obavlja na njihovom OPG-u. – Muški dio ekipe odrađuju veći i fizički teži dio posla što uključuje brigu oko pčela, flaksanje oko lavande... Moj dio posla je rezidba i pljevljenje oko lavande, pomažem oko vrcanja meda. Budući da smo svi u stalnom radnom odnosu, veće poslove kao što su vrcanje ili žetva lavande obavljamo vikendom. Jako je važna organiziranost i pravilna raspodjela posla kako se bi sve pravovremeno odradilo - istaknula je Ivana.

Počeli sasvim slučajno

Ivana nam je otkrila da su se pčelarstvom počeli baviti sasvim slučajno, ali i da se je uskoro razvila ljubav i veliko zanimanje za to. - Suprug Mario je pročitao neke knjige o pčelarstvu, nakon toga je razgovarao s pčelarima i razvio se brzi interes, a na kraju i ljubav prema tome - zaključila je Ivana te dodala da su ubrzo nakon toga kupili 5 košnica i krenuli u avanturu s pčelarstvom. Danas OPG Kozina ima 70 košnica na čak 3 lokacije, a to su Cigrovec, Stara Ves i Bežanec. - Pčele selimo na pašu kestena i lipe u Macelj. Cigrovec nam se je pokazao kao izuzetno mjesto za proljetni razvoj i pašu bagrema, a dok Bežanec ima odlične uvjete za prezimljavanje pčela te nam pčele zimuju na medu - objasnila je Ivana. OPG Kozina proizvodi bagremov, cvjetni i kestenov med i medun. Nižu uspjehe na raznim ocjenjivanjima kvalitete svog meda. - Prošlu godinu osvojili smo zlatnu medalju za bagremov med u Krapinsko - zagorskoj županiji, zlato smo isto osvojili u međužupanijskom ocjenjivanju meda na Katarinskom sajmu u Slavonskom Brodu – naglasila je Ivana. Istaknuli su kako imaju svoje stalne kupce koji su zadovoljni njihovim medom i uvijek im se iznova vraćaju.

- Kupce za med nalazimo preko preporuka drugih kupaca i preko naše Facebook stranice – kazala je Ivana. Od ove godine uveli su jedan novitet u radu svog OPG - a, vađenje pčelinjeg otrova. - Proces se sastoji od stavljanja folije na posebna stakla, umetanje tih stakala u za to predviđene okvire. Zatim se na tim okvirima nalazi kupola koja sprečava izlijetanje pčela iz košnica, to se sve spoji u strujni krug i pusti se podražaj. Tada pčele ubadaju u staklo, a da pritom one ostaju neozlijeđene. Sam taj postupak traje od nekih 25 do 30 minuta i nakon toga se stakla vade i pčelinji otrov se suši. Kada je suh struže se brijačim aparatom i posprema se u bočice s tamnim staklom i zatvori se vakumskim čepom – objasnila je Ivana. Novija istraživanja ukazuju da je pčelinji otrov vrlo koristan u liječenju tumorskih stanica. Međutim, njegovo precizno djelovanje još uvijek nije u potpunosti istraženo budući da melitin ima snažno litičko (razarajuće) djelovanje i na stanice tumora, ali i na zdrave stanice. Pored toga važna je i njegova primjena u kozmetičkoj industriji, poznat je i kao prirodni botoks tako da je jedan od bitnijih sastojaka krema za njegu i uljepšavanje kože.

Ekološki uzgoj

Lavanda na OPG - u Kozina je ekološki uzgojena, a njihovo polje lavande nalazi se u Cigrovcu. - Cigrovec je moja djedovina. Kada su se moji odselili, zemlja je ostala neobrađena. Na njoj je tad počeo rasti bagrem. Kasnije smo suprug i ja odlučili napraviti nešto korisno od te zemlje. Iskrčili smo bagrem i posadili lavandu budrovku. Dugo smo razmišljali što tamo posaditi i na kraju je odluka pala na lavandu, prvenstveno zbog naših pčela, a nakon toga i kao dodatan izvor zarade – rekla je Ivana dodajući kako lavandu imaju u ekološkom uzgoju i koriste je prvenstveno kao suhi cvijet kojim pune ukrasne vrećice ili ga prodaju kao sirovinu. - Naša posebnost je u tome da u svemu što radimo, težimo stalnoj kvaliteti, a ne količini, jer su nam kupci veoma bitni, kao i njihovo zdravlje. Planiramo proširiti naše poslovanje u smislu pčelarstva - rekla je Ivana i dodala kako epidemija koronavirusa nije utjecala na njihovu prodaju meda i pčelinjih proizvoda, ali je utjecala na prodaju lavande budući da većinu lavande prodaju na moru. - Ukoliko nema turističke sezone, nema ni neke potražnje za lavandom – zaključila je Ivana.